Svakoga dana sve smo svjesniji položaja i opasnosti u koju smo se sami doveli unutar šireg eko-sustava: trend uvođenja "zelene" poslovne prakse će se neosporno nastaviti. Mnogi primjeri iz prakse pokazuju da je već danas moguće biti uspješan na tržištu i svoje poslovanje temeljiti na društvenoj odgovornosti i brizi za okoliš. U svjetlu ovih novih problema jedino što možemo učiniti je uvrstiti nove elemente u jednadžbu organizacijske uspješnosti: Zemlju i društvo. Pozitivnih primjera ima mnogo... npr. Shell Oil usmjerava pozornost svojeg javnog izvještavanja na financijsku uspješnost, društvenu uspješnost i uspješnost u zaštiti okoliša. Vjerujem da će ovakvih primjera u budućnosti biti sve više. Bez razmatranja navedenih problema dolazimo u opasnost da stvorimo još jednu koncepciju organizacijske i ekonomske djelatnosti koja nije povezana s "mrežom života".
Sve navedeno upotpunjuje potrebu razvoja novog globalnog poslovnog modela stvaranja vrijednosti koji se otkriva u obliku obrasca našeg razmišljanja o vrijednosti kompanija i o stvaranju vrijednosti na makroekonomskoj razini. Proučimo li razvoj misli o nematerijalnoj imovini i održivom razvoju vidimo da se uvijek iste teme iznova ponavljaju. Vjerujem da nove perspektive ukazuju da se toliko spominjana "promjena paradigme" već dogodila.
Osobno smatram da je proces "promjene paradigme" započeo prije mnogo godina, kada smo kao globalna zajednica po prvi puta vidjeli Zemlju iz svemira. Slijedeći korak koji moramo napraviti odnosi se na usklađivanje naših poslovnih i ekonomskih modela s rastućom svijesti o tome kako smo dio globalne međuzavisne društvene zajednice održive jedino putem brige za okoliš i brige jednih za druge.
Tablica u nastavku teksta (Nematrijalna imavina: nova perspektiva bogatstva i stvaranja vrijednosti) iznosi okvire nove domene stvaranja vrijednosti koji se spominju u menadžerskoj literaturi i koji su se sve do današnjih dana umjesto kroz holističku perspektivu stvaranja vrijednosti usklađenu s mrežom života izučavali pojedinačno i izolirano, svaki za sebe.
© World Business Academy, 2001. For Croatia © Novem d.o.o.
Republished by permission.
Prijevod i lektura: Sanjin Lukarić
Uredio: Marko Lučić
Clipper effect U vrijeme kada su parobrodi preuzimali dominaciju u pomorskom prijevozu od jedrenjaka, izgrađeni su najveći i najfascinantniji jedrenjaci svih vremena - kliperi. Bili su znatno brži od parnih brodova istog vremena, ali jedino na rutama sa stabilnim, umjereno jakim vjetrovima. Takve su rute bile iznimka i kliperi su izgubili bitku. Fenomen u kojem se najkvalitetniji primjerci svoje v