U članku "Why Knowledge management Systems fail" ukazujete na izazov organizacija u "efikasnom pristupu dijalektici stvaranja i korištenja znanja". Možete li nam pobliže objasniti svoje misli?

Korištenje znanja se odnosi na postizanje i dostizanje očekivanih učinaka i anticipiranih vrijednosti iz postojeće infrastrukture, procesa i aktivnosti koje se odnose na znanje. Fokus je na "ubiranju plodova" KM programa. Uz zadane varijable, vrijeme i kontekst, osjetljiva priroda takvih učinaka trajno je ugrožena konkurentskim pritiscima, potrošačkim trendovima i drugim promjenljivim varijablama iz okoline pa se "korištenje znanja" mora unaprijed definirati.

Međutim, bez prethodnog definiranja infrastrukture i procesa KM-a koji će stvoriti očekivane učinke, "korištenje znanja" neće biti moguće. Aspekt "stvaranja znanja" u koncepciji KM-a ovisan je o široj strukturi i automatiziranom i/ili manualnom programiranju i izvršenju. Ako se vrijednosne propozicije ispravno definiraju, proces pretvorbe inputa u očekivane outpute postaje lako razumljiv. Sukladno tome, aspekt "stvaranja znanja" može se tada jednostavnije delegirati na jeftinije tehnologije i ručne aktivnosti.

Za razliku od "korištenja znanja", "stvaranje znanja" se više odnosi na kreiranje novih vrijednosnih propozicija i sredstava za dostizanje očekivanih učinaka. Aspekt "stvaranja znanja" odnosi se stoga na inoviranje poslovnih modela, poslovnih procesa ili pak na repozicioniranje novih proizvoda ili usluga. Često podrazumijeva povećanu neizvjesnost, smanjenu predvidljivost i eksperimentiranje te zahtijeva uključenost iskusnih menadžera koji pored dobrog poznavanja "pravila igre" moraju posjedovati i intuitivni osjećaj za šire promjene koje utječu na stvaranje tih "pravila igre".

U svojim ranijim tekstovima i prezentacijama pisao sam i govorio o suprotnostima gore navedenih modela. Aspekt stvaranja znanja povezan je s terminom efektivnost - koju možemo definirati kao "činiti prave stvari" i obično se odnosi na organske poslovne modele koji naglašavaju ljudski čimbenik. Aspekt korištenja znanja povezan je s terminom efikasnost - koju možemo definirati kao "ispravno činiti stvari" i obično se odnosi na mehanicističke poslovne modele. Stručnjaci su kasnije ta dva aspekta prozvali ying i yang upravljanja znanjem.

Komentar

Tajana Leskovar

Pročitavši izvorni tekst intervjua s Yogeshem Malhotrom, nesumnjivim genijalcem (dok smo se mi obični smrtnici u 14. godini bavili pubertetskim problemima, on je čitao Druckera i Le Bona), bila sam a priori spremna okarakterizirati ga kao još jednog u nizu znanstvenika koji su na svojem putu izgubili dodir sa svakodnevicom kompleksnog organizma zvanog organizacija. Naime, ponekad se,

pročitaj...