Ovo sažeto tumačenje dobro opisuje razlike između korištenja i stvaranja znanja. "Korištenje znanja" usmjereno je na dobivanje vrijednosti i može se opisati metaforom "znati ono što znaš i profitirati iz tog znanja". Suprotno tome, "stvaranje znanja" je usmjereno na kreativno razaranje i stvaranje novog i može se opisati metaforom "učiniti nekorisnim ono što znaš prije nego li to učini netko drugi". Različite aspekte KM koncepcije uvijek pojašnjavam u kontekstu "kruto-labavih" sustava i procesa, gdje su kruti oni sustavi i procesi koji su usmjereni na efikasnost i pravila, a labavi su usmjereni na fleksibilnost koja zatim ovisi o osobnom stvaranju smisla i subjektivnim tumačenjima.

Charles Lucier, menadžer znanja u svjetski poznatoj savjetničkoj kompaniji Booz-Allen and Hamilton tvrdi da čak 84% KM programa propada. Što mislite o njegovoj tvrdnji i što kompanije mogu učiniti kako bi povećale uspješnost provedbe?

Zapažanje Charlesa Luciera odražava dva problema:
1. upravljanje znanjem sve više susrećemo u kontekstu primjene poslovno-tehnoloških rješenja,
2. uočava se potreba za razgovorom (kao što je ovaj) kako bi se povećala uspješnost provedbe KM programa i KM sustava.

KM programi bazirani na mehanicističkom načinu razmišljanja i komandno-kontrolnoj logici upravljanja ne uspijevaju stvoriti predanost korisnika koja je potrebna za proaktivnu primjenu, kreiranje i obnavljanje znanja. Zadatak kreiranja, širenja i dijeljenja znanja obično se dodjeljuje pojedincu ili odjelu unutar organizacije što predstavlja pogrešan pristup. Nadalje, KM programi često propadaju zbog nejasnih ciljeva koji bi učesnicima u programu trebali pojasniti očekivane učinke i vrijednosne propozicije kako na kolektivnoj tako i na pojedinačnoj razini. Neuspjesi su također uzrokovani pomanjkanjem osnovnog motivatora, vrijednosnih propozicija koje se odnose na pitanje "zašto? " te zbog isključenosti pojedinaca ili grupe iz očekivanja koja se odnose na konačne učinke i vrijednosne propozicije.

Komentar

Tajana Leskovar

Pročitavši izvorni tekst intervjua s Yogeshem Malhotrom, nesumnjivim genijalcem (dok smo se mi obični smrtnici u 14. godini bavili pubertetskim problemima, on je čitao Druckera i Le Bona), bila sam a priori spremna okarakterizirati ga kao još jednog u nizu znanstvenika koji su na svojem putu izgubili dodir sa svakodnevicom kompleksnog organizma zvanog organizacija. Naime, ponekad se,

pročitaj...