Strateška, taktička i operativna primjena KM koncepcije može biti ostvarena jedino ispravnim razumijevanjem motivacijskih čimbenika koji se odnose na veliko i značajno pitanje "zašto? ". Jasno razumijevanje tih čimbenika pomaže nam u specificiranju rezultata i vrijednosnih propozicija pa samim time i u prepoznavanju potrebnih inputa.

Unatoč sve većoj dostupnosti sofisticiranih informacijskih i komunikacijskih tehnologija, razlike u učincima različitih subjekata ovisit će isključivo o učenju o tome kako učiti te o brzini korištenja novog znanja. S jedne strane se opisani proces usmjerava na kvalitetnije razumijevanje stvaranja ekonomske vrijednosti. S druge strane on također naglašava kako bolje razumijevanje ljudskih vrednota i osobnih normi umnih radnika postaje ključno za postizanje krajnjih rezultata.

Navedena je perspektiva proizišla iz promatranja neuspjeha velikih sustava temeljenih na komandno-kontrolnoj filozofiji poslovanja i nefleksibilnim pravilima. Takva pravila mogu imati neku ulogu pri ostvarivanju efikasnosti poslovanja jedino u okvirima determinirane okoline, a ne mogu osigurati toliko željenu poduzetnost u trajno promjenljivoj okolini.

Globalizacija i hiper konkurentna poslovna okolina ekonomije znanja zahtijevaju stoga prihvaćanje novih mentalnih modela koji će stvoriti drugačije sustave. Osnovno će obilježje tih sustava biti samo prilagodljivost, a temeljit će se na sofisticiranom razumijevanju ljudskih potreba umnog radnika tj. na prihvaćanju organske paradigme (umni radnik kao "živo biće") i na odbacivanju mehanicističke paradigme (umni radnik kao "misleći stroj") stavljajući u centar razmatranja pitanja koja se odnose na cjelovito razumijevanje ljudskih procesa stvaranja smisla, tumačenja, donošenja odluka i djelovanja u osobnom ili interesu zajednice. Novo razumijevanje zahtijeva napuštanje prevladavajućeg modela u današnjoj teoriji i praksi menadžmenta.

Osnovni izazov leži u nastojanju menadžera da kontroliraju ono što se kontrolirati ne može. Čini se da su upravo takva nastojanja glavni uzrok neuspješnosti velikih sustava vodeći nas prema zaključku da se menadžment ne smije poistovjećivati s kontrolom.

 

 

Komentar

Tajana Leskovar

Pročitavši izvorni tekst intervjua s Yogeshem Malhotrom, nesumnjivim genijalcem (dok smo se mi obični smrtnici u 14. godini bavili pubertetskim problemima, on je čitao Druckera i Le Bona), bila sam a priori spremna okarakterizirati ga kao još jednog u nizu znanstvenika koji su na svojem putu izgubili dodir sa svakodnevicom kompleksnog organizma zvanog organizacija. Naime, ponekad se,

pročitaj...