Nekako u isto vrijeme zaintrigirala me je evolucija multi medijalnih tehnologija i povezanih tehničkih standarda kao i svjetska industrija softvera - posebno u kontekstu zaštite intelektualnog vlasništva (autorska prava i patenti). U ranim 1990-im fascinirale su me "digitalne" i "virtualne" mogućnosti umreženih IT-sustava. Shodno navedenim interesima, prihvatio sam poziv profesora Williama R. Kinga i postao stipendist na doktorskom studiju pri University of Pittsburg gdje sam želio unaprijediti svoja znanja o novim tehnologijama i mogućnostima njihove primjene u poslovnom svijetu. Profesor Ralph H. Kilmann prvi me je upoznao s promišljanjima Toma Stewarta o upravljanju znanjem koja su mi znatno pomogla u daljnjim istraživanjima te koncepcije, IT-a, inovacija, poduzetništva visoke tehnologije, organizacijskog učenja i menadžerske kontrole. Čini mi se da su se u tom trenutku iskustva prošlosti iznenada počela povezivati stvarajući novo razumijevanje uzroka čestih neuspjeha visoko-tehnoloških sustava. Započeo sam stoga potragu za novom paradigmom koja bi doprinijela stvaranju kvalitetnijih informacijskih sustava u kontekstu novih karakteristika okruženja: rastuće kompleksnosti i neizvjesnosti. To su bila moja stremljenja u ranoj fazi karijere koja su kasnije evoluirala u širi sustavni pristup upravljanju znanjem iz sredine 1990-ih.

Kao što je već ranije spomenuto, profesionalnu karijeru sam započeo u post-industrijskoj proizvodnoj kompaniji, a nastavio u savjetničkoj tvrtki unutar softverske industrije za koju možemo reći da predstavlja arhetip informacijske ekonomije. Kroz te promjene pokušavao sam dokučiti i prepoznati poveznice između poslovne prakse i menadžerskih teorija koje su se odnosile na ljude, procese i tehnologiju. To je životno razdoblje utjecalo na moj daljnji razvoj odmicanjem od samog menadžmenta i praktične aplikacije znanja o informacijskoj ekonomiji prema novim potrebama ekonomije znanja. Nova perspektiva je ukazivala na znanje kao ključni proizvod, proces i resurs virtualno-digitalnog poduzetništva. Novo poimanje znanja značajno se razlikovalo od koncepcija fokusiranih na podatke i informacije drugih praktičara i teoretičara. Posebno me je zanimalo razumijevanje fenomena "nepovezanosti" koje je onemogućavalo IT sustave u postizanju željenih učinaka. Stoga sam svoje istraživanje usmjerio na sustave veza koji pretvaraju podatke i informacije u specifično ljudsko ponašanje i učinke. U tom kontekstu se nameću sljedeća pitanja:
1. na koji se način podaci transformiraju u svrhoviti smisao?
2. na koji način se smisao transformira u odluke temeljene na objektivnim i subjektivnim interpretacijama?
3. na koji način proces kreiranja smisla (tj. interpretacije podataka) utječe na ponašanje?
4. na koji način ponašanje utječe na konačne učinke?

Komentar

Tajana Leskovar

Pročitavši izvorni tekst intervjua s Yogeshem Malhotrom, nesumnjivim genijalcem (dok smo se mi obični smrtnici u 14. godini bavili pubertetskim problemima, on je čitao Druckera i Le Bona), bila sam a priori spremna okarakterizirati ga kao još jednog u nizu znanstvenika koji su na svojem putu izgubili dodir sa svakodnevicom kompleksnog organizma zvanog organizacija. Naime, ponekad se,

pročitaj...