Interes za okruženje obilježeno kompleksnošću i neizvjesnošću nagnao me je na istraživanje problema:
1. na koji način ljudi i strojevi prilagođavaju i transformiraju logiku i pretpostavke u pozadini
    gornjih pitanja?
2. u čemu se očituju snage i ograničenja ljudi i strojeva za procesiranje informacija i stvaranje
    smisla?

Navedena su pitanja posebno značajna u kontekstu istraživanja prividnog konflikta između menadžerske kontrole i samo-određenja djelatnika. Većina njih zahtijeva sofisticirano razumijevanje kognitivnih, emocionalnih i djelatnih aspekata ljudskog ponašanja koji nadilaze mehanicistički model toliko popularan u suvremenoj praksi i teoriji menadžmenta i razvoj cjelovite koncepcije koja će osigurati ispravno razumijevanje informacijske tehnologije, strategije i psihologije sukladno tripartitnoj podjeli na tehnologiju-procese-ljude koja se često koristi u praksi.

Upravljanje znanjem Vaše je područje interesa unazad 20 godina. Koja su po Vašoj procjeni ključna dostignuća na tom području od tada pa sve do danas? Kako biste opisali trenutno stanje u praksi?

Navedene teme koje su me zaokupljale (i još uvijek to čine) ukazuju na neophodnost osmišljavanja nove paradigme IT sustava i govore o sadašnjem stanju u praksi upravljanja znanjem.

Točnije, govore o iznimno niskoj stopi uspješnosti KM tehnologija i mogućim uzrocima takvog stanja. Ti se uzroci u prvom redu odnose na prevladavajuću praksu menadžmenta i literaturu koja se koristi u edukaciji menadžera. Nadalje, kako bi razumjeli rastuću "nepovezanost" između sve "inteligentnije" i prihvatljivije tehnologije i konačnih učinaka, moramo razumjeti proces tranzicije od industrijske prema informacijskoj ekonomiji kao i proces tranzicije od informacijske prema ekonomiji znanja. Posebno je važno razumijevanje različitosti informacijske i ekonomije znanja kako bi mogli prepoznati izvore kompleksnosti i neizvjesnosti koji uzrokuju propadanje mnogih sustava. Također je važno znati da te izvore kompleksnosti uglavnom pronalazimo u okolini organizacija, a ne unutar organizacija što znači da je upravljanje tim izvorima usmjeravanjem na unutarnju efikasnost otežano ili nemoguće.

Komentar

Tajana Leskovar

Pročitavši izvorni tekst intervjua s Yogeshem Malhotrom, nesumnjivim genijalcem (dok smo se mi obični smrtnici u 14. godini bavili pubertetskim problemima, on je čitao Druckera i Le Bona), bila sam a priori spremna okarakterizirati ga kao još jednog u nizu znanstvenika koji su na svojem putu izgubili dodir sa svakodnevicom kompleksnog organizma zvanog organizacija. Naime, ponekad se,

pročitaj...