Mehanicističko razmišljanje nalazimo u pozadini ranog djelovanja proizvođača IT opreme i raznih analitičara koji su svaki proces obrade podataka i informacija nazivali "upravljanje znanjem". Tako je stvorena logika koja previše ističe rutinsko i strukturirano procesiranje podataka i informacija na kojem se mogu temeljiti samo jednostavne odluke te im daje primat u odnosu na kompleksne odluke obilježene nerutinskim i nestrukturiranim tumačenjima (podataka i informacija) koje je neophodno za rješavanje kompleksnih problema. Opisanu paradigmu upravljanja znanjem susrećemo u ranoj fazi razvoja IT proizvođača koji su upravljanje znanjem vidjeli kao "dostavljanje ispravnih informacija, pravim ljudima u pravo vrijeme". U nekim ranijim intervjuima za CIO Enterprise i CIO Insight, pokušao sam rekonstruirati zastarjelo mehanicističko promišljanje u pozadini mentalnih modela industrijskog i informacijskog doba (intervjue možete pročitati na www.KMBook.com). Jednako tako, u članku koji će uskoro biti objavljen u Journal of Knowledge Management, pojasnio sam činjenicu da se model IT-a kao izvor prilagodljivosti poduzeća bazira na temeljno pogrešnoj i problematičnoj logici.

No ipak, situacija na svjetskoj razini nije tako loša. Smatram da je disciplina upravljanje znanjem postala izuzetno cijenjena i da postoji svjesnost o čimbenicima njezine uspješne primjene koji se ne odnose samo na razumijevanje i poznavanje tehnologije, već mnogo više, na razumijevanje i poznavanje strategije i psihologije. Srećom, većina je svjetskih vlada i razvojnih organizacija prihvatila takav realističan i holistički pogled na KM.

U zemljama Zapadne Europe i Sjeverne Amerike tempo razvoja znanosti i prakse upravljanja znanjem veći je nego u drugim dijelovima svijeta. Azijsko-pacifička regija se u posljednje vrijeme budi. Posebice se to odnosi na Indiju i Kinu, zemlje predvodnice jednog novog vala, koje su posljednjih godina mnogo učinile.

Druge azijske regije odmah su iza Kine i Indije. Npr., na srednjem istoku, u arapskim zemljama i u Izraelu evidentan je interes za KM. Australija i Novi Zeland jedne su od prvih nacija u svijetu koje su prihvatile koncepciju KM-a i primijenile je u svim porama društva, od državne uprave do raznih obrazovnih institucija. U Africi bih istaknuo Južnu Afriku koja je veoma rano usvojila napredno razumijevanje KM-a i uključila ga u sve politike, programe i obrazovne institucije. Druge afričke zemlje, poput Egipta, Nigerije i Tunisa malo zaostaju, ali nastavljaju ulagati iznimne napore u popularizaciju koncepcije... ostale afričke zemlje značajno zaostaju.

Komentar

Tajana Leskovar

Pročitavši izvorni tekst intervjua s Yogeshem Malhotrom, nesumnjivim genijalcem (dok smo se mi obični smrtnici u 14. godini bavili pubertetskim problemima, on je čitao Druckera i Le Bona), bila sam a priori spremna okarakterizirati ga kao još jednog u nizu znanstvenika koji su na svojem putu izgubili dodir sa svakodnevicom kompleksnog organizma zvanog organizacija. Naime, ponekad se,

pročitaj...