Koja je glavna zadaća vodstva?
U svjetlu takvog stila rada, shvaćanja uloge liderstva i uvidom u konkretne učinke jednog Percya Barnevika, Ingvara Kamprada, Richarda Teerlinka, Jana Carlzona, Jacka Welcha ili na primjer Ivice Todorića, Srđana Mladinića i Gordane Kovačević, postavimo jedno kritičko pitanje: koja je glavna zadaća liderstva? Je li doista točno da menadžer upravlja a lider vodi? Je li veliki Welch u pravu kada kaže da postoje samo dvije vrste menadžera: oni koji su brzi i oni koji su mrtvi?
Za neke, odgovor će biti utoliko jasniji koliko je očiglednija činjenica da svijet ne zastaje već skokovito ide naprijed; po njima je u tom kontekstu, ključna zadaća liderstva upravljanje promjenama.
U krajnjoj liniji, svi oni izvršni direktori i vladini dužnosnici koji su svoje funkcije shvatili kao očuvanje stausa quo, nisu ostali zapamćeni kao lideri. S obzirom da u ovom dinamičnom svijetu, promjena više nije stvar slobodnog izbora, oni top-menadžeri koji ju ne mogu prihvatiti kao imperativ opstanka i napretka organizacije, moraju potražiti neko drugo radno mjesto.
No, ne misle svi tako jednoznačno. Neki drugi stručnjaci će naime - promatrajući i raščlanjujući ponašanje velikih vođa – doći do drukčijeg zaključka; oni drže da je temeljna zadaća liderstva kontinuitet ili dosljednost (u mišljenju i djelovanju). (3)
Naposljetku, što je za istinskog lidera važnije od usklađivanja ponašanja suradnika (zaposlenika) s organizacijskim vrijednostima, načelima, vizijom i misijom? Kako proglasiti velikim liderom onoga koji nije usredotočio aktivnosti svojih sljedbenika prema konzistentnom, i za tvrtku (i društvo) najkorisnijem smjeru?
Dvije dimenzije vođenja
Ustvari, točna su oba spomenuta načelna shvaćanja! Da bismo izbjegli promatrati ih kao suprotna i kontradiktorna, moramo preoblikovati dosadašnji način promišljanja o liderstvu. Za dublje razumijevanje stila vođenja i načina djelovanja velikih lidera, potrebno je prethodno shvatiti da su za vođenje u poslovnoj zbilji, glavne i podjednako važne dvije dimenzije:
1. usklađivanje i
2. prilagođavanje
Prva zadaća tima najodgovornijih menadžera u organizaciji jest usklađivanje (Alignment) dakle stvaranje suglasja između vizije i ponašanja svih zaposlenika. To ne znači ništa drugo nego stvaranje dosljednosti u mišljenju i djelovanju svih operativnih sustava u businessu, uključujući planiranje, budžetiranje, mjerenje i nagrađivanje. Dobro usklađene organizacije uspijevaju zato što sve svoje napore usmjeravaju ka ostvarenju zajedničkog cilja.
Nažalost, usklađenje u sebi sadrži sjeme vlastite propasti. Dobro usklađene organizacije naposljetku krahiraju zbog njihove nesposobnosti da odgovore nepredvidljivim promjenama koje se brzo i učestalo pojavljuju u suvremenom, hiper-dinamičnom poslovnom okruženju. To je zato, jer usklađivanje samo po sebi, vodi ka krutosti i nefleksibilnosti koje obično rezultiraju propašću kompanije.
Sredinom veljače ove godine (2007.) hrvatske su novine zabilježile nesvakidašnji slučaj borbe za tržište. Sukob umirovljenica A.B. (68) i F.G. (65) oko monopola na čišćenje stubišta zgrade u Katićevom prilazu u Zagrebu doveo je do toga da je F.G. zbog teških ozljeda morala zatražiti pomoć u Klinici za traumatologiju. Novinsko izvješće kaže da je oko 6 sati