Koja je glavna zada�a vodstva?
U svjetlu takvog stila rada, shva�anja uloge liderstva i uvidom u konkretne u�inke jednog Percya Barnevika, Ingvara Kamprada, Richarda Teerlinka, Jana Carlzona, Jacka Welcha ili na primjer Ivice Todori�a, Sr�ana Mladini�a i Gordane Kova�evi�, postavimo jedno kriti�ko pitanje: koja je glavna zada�a liderstva? Je li doista to�no da menad�er upravlja a lider vodi? Je li veliki Welch u pravu kada ka�e da postoje samo dvije vrste menad�era: oni koji su brzi i oni koji su mrtvi?
Za neke, odgovor �e biti utoliko jasniji koliko je o�iglednija �injenica da svijet ne zastaje ve� skokovito ide naprijed; po njima je u tom kontekstu, klju�na zada�a liderstva upravljanje promjenama.
U krajnjoj liniji, svi oni izvršni direktori i vladini du�nosnici koji su svoje funkcije shvatili kao o�uvanje stausa quo, nisu ostali zapam�eni kao lideri. S obzirom da u ovom dinami�nom svijetu, promjena više nije stvar slobodnog izbora, oni top-menad�eri koji ju ne mogu prihvatiti kao imperativ opstanka i napretka organizacije, moraju potra�iti neko drugo radno mjesto.
No, ne misle svi tako jednozna�no. Neki drugi stru�njaci �e naime - promatraju�i i rašï¿½lanjuju�i ponašanje velikih vo�a – do�i do druk�ijeg zaklju�ka; oni dr�e da je temeljna zada�a liderstva kontinuitet ili dosljednost (u mišljenju i djelovanju). (3)
Naposljetku, što je za istinskog lidera va�nije od uskla�ivanja ponašanja suradnika (zaposlenika) s organizacijskim vrijednostima, na�elima, vizijom i misijom? Kako proglasiti velikim liderom onoga koji nije usredoto�io aktivnosti svojih sljedbenika prema konzistentnom, i za tvrtku (i društvo) najkorisnijem smjeru?
Dvije dimenzije vo�enja
Ustvari, to�na su oba spomenuta na�elna shva�anja! Da bismo izbjegli promatrati ih kao suprotna i kontradiktorna, moramo preoblikovati dosadašnji na�in promišljanja o liderstvu. Za dublje razumijevanje stila vo�enja i na�ina djelovanja velikih lidera, potrebno je prethodno shvatiti da su za vo�enje u poslovnoj zbilji, glavne i podjednako va�ne dvije dimenzije:
1. uskla�ivanje i
2. prilago�avanje
Prva zada�a tima najodgovornijih menad�era u organizaciji jest uskla�ivanje (Alignment) dakle stvaranje suglasja izme�u vizije i ponašanja svih zaposlenika. To ne zna�i ništa drugo nego stvaranje dosljednosti u mišljenju i djelovanju svih operativnih sustava u businessu, uklju�uju�i planiranje, bud�etiranje, mjerenje i nagra�ivanje. Dobro uskla�ene organizacije uspijevaju zato što sve svoje napore usmjeravaju ka ostvarenju zajedni�kog cilja.
Na�alost, uskla�enje u sebi sadr�i sjeme vlastite propasti. Dobro uskla�ene organizacije naposljetku krahiraju zbog njihove nesposobnosti da odgovore nepredvidljivim promjenama koje se brzo i u�estalo pojavljuju u suvremenom, hiper-dinami�nom poslovnom okru�enju. To je zato, jer uskla�ivanje samo po sebi, vodi ka krutosti i nefleksibilnosti koje obi�no rezultiraju propašï¿½u kompanije.
Sredinom velja�e ove godine (2007.) hrvatske su novine zabilje�ile nesvakidašnji slu�aj borbe za tr�ište. Sukob umirovljenica A.B. (68) i F.G. (65) oko monopola na �išï¿½enje stubišta zgrade u Kati�evom prilazu u Zagrebu doveo je do toga da je F.G. zbog teških ozljeda morala zatra�iti pomo� u Klinici za traumatologiju. Novinsko izvješï¿½e ka�e da je oko 6 sati