Evo primjera iz multinacionalne kompanije "General Electric" koju je njen donedavni vođa Jack Welch ustoličio na položaj - po mnogo čemu - vodeće kompanije u svijetu.
Welch je i na nedavnom gostovanju u Zagrebu, naglasio kako je svojim suradnicima stalno ponavljao: "Promjena je kao 'krv kompanije' - preduvjet napretka". Jedna od bitnih vrijednosti "General Electrica" je činjenica da je u njih uključena i izjava o promjeni. Djelatnike se potiče da razmišljaju o promjeni kao o novoj mogućnosti a ne o prijetnji. "Važno je odgovarati na promjenu, važno je kretati se s promjenom. Važno je biti prilagodljiv. Nije toliko važna preciznost!"
Welch je 80-ih godina krenuo u borbu da preokrene kompaniju naglavce i njene stoljetne tradicije i - uspio! Njegova načela o upravljanju promjenama bila su:
1. Promjena je stalna i ljudi u kompaniji moraju se s njom suočiti.
2. Nikad nemojte prestati s razgovorima na temu promjene.
3. Budite korak ispred promjene.
Kao generalni direktor General Electrica, tijekom dvadeset godina, višestruko je povećao vrijednost tvrtke i postao jednim od najvećih poslovnih vođa 20. stoljeća. Nenadmašnom uspješnošću i dosljednošću kojima je provodio svoje inicijative kao što su ostvarivanje kvalitete šest sigma, globalizacija i elektronizacija poslovanja, stvorio je standarde prema kojima se danas definira moderna kompanija.
U isto vrijeme, kao izuzetno odvažan lider izgradio je jedinstvenu filozofiju i operativni sustav koji počiva na načelima protočnosti, tj. nesmetanom kolanju ideja, usredotočenosti na kupce i trajnom učenju.
Strateški vođe predlažu viziju, "žive" za ciljeve, originalni su, imaju energiju i osobnost. Istinski lideri utvrđuju vrijednosti u tvrtki, "novače" sljedbenike, komuniciraju među suradnicima potrebu za promjenom, uklanjaju zapreke, motiviraju, osposobljavaju i nagrađuju one koji ih slijede.
Moderni menadžeri kao osviješteni globalisti
Globalizacija te informacijska, politička pa i ekonomska demokratizacija, učinile su najrazličitije stvari dostupnima sve većem broju ljudi (6). Čovjek se osjeća sve moćnijim, no ujedno postaje sve više svjestan i vlastite nemoći. Mnogima se, dakako, ne sviđaju posljedice globalizacije koja nameće nove vrijednosti bez pitanja, koja ugrožava kulture pojedinih, naročito manjih naroda, dovodi u pitanje nestandardizirane proizvode te ujednačava i pretvara u konfekciju ono što je još jučer imalo odlike butika.
Menadžeri koji vode moderne tvrtke ne bi smjeli biti "grabežljivci" koji tržišnu utakmicu i konkurenciju shvaćaju kao "plivanje s morskim psima", ignorirajući pritom i sveopću pauperizaciju brojnih nacionalnih ekonomija.
Zabrinjavajući su brojni oblici korporacijskog spajanja i udruživanja, pri kojima kao rezultat nastaju divovski gospodarski sustavi s monopolskim tržišnim položajem. Jesu li i mastodontski velike multinacionalne kompanije "grabežljivci" iz fascinantnog Petrovog teksta? Možda… vjerojatno!
Sredinom veljače ove godine (2007.) hrvatske su novine zabilježile nesvakidašnji slučaj borbe za tržište. Sukob umirovljenica A.B. (68) i F.G. (65) oko monopola na čišćenje stubišta zgrade u Katićevom prilazu u Zagrebu doveo je do toga da je F.G. zbog teških ozljeda morala zatražiti pomoć u Klinici za traumatologiju. Novinsko izvješće kaže da je oko 6 sati