Pošto smo se konačno oslobodili robovanja crkvenoj dogmi, mi, ljudska bića, primijenili smo Bogom danu inteligenciju za stvaranje našeg vlastitog prava. Ta nova, oslobođena kreativnost sjajno je "podmazivala" stroj industrijske revolucije. "Stroj" je metafora koja sjajno opisuje to razdoblje ljudske povijesti.

Eksplozija kreativnosti modernog vremena potaknula je istraživanja na svim područjima te je kao nusproizvod jednog od njih rođena i današnja kapitalistička korporacija. Na satovima povijesti učili su nas da je u naseljavanju SAD-a sudjelovala korporacija Massachusetts Bay Company, koju je kralj Charles I 1628. g. ovlastio da kolonizira Novi svijet. Kompanije su se pojavile u trenutku kada su monarsi najagresivnijih trgovačkih nacija - Nizozemske, Engleske i Španjolske - dodijelili prava, za točno određenu svrhu i vremenski period, trgovcima koji su tražili investitore za financiranje svojih skupih putovanja. Stvaranje moćnih nacija i razvoj kapitalizma savršeno su se nadopunjavali: vraćajući uslugu monarsima za dodijeljena prava kompanije su proširile njihovu moć kolonizacijom, prisvajanjem resursa (uključivo i rad robova), osvajanjem tržišta na kojima su zatim prodavali robu.

Korporacija je u svojoj biti financijski stroj koji je poslužio da se izgradi današnji moderni svijet. Ta je tvorevina prvobitno služila javnom dobru - stvarajući, na primjer, željeznički sustav koji je zatim omogućio učinkovitu razmjenu robe u cijelom svijetu. Budući da su korporacije dobile posebne ovlasti, s vremenom su se počele prepoznavati kao pravne osobe koje mogu zaštititi svoje investitore od negativnih posljedica djelovanja te iste korporacije. U slučajevima neuspjeha poslovnih pothvata, ni investitori niti poslovni lideri ne bi završili na sudu: njihova je odgovornost bila ograničena samo na uloženi novac. Opisana novina učinila je ulaganje u korporaciju vrlo atraktivnim. Nažalost, popratna pojava su bile prve prevare koje su dovele do skandala čak i kod prvih korporacija kada su beskrupulozni "jobbersi" (davni, davni prethodnici današnjih brokera) investitorima prodavali dionice lažnih tvrtki. S protekom godina i stoljeća, kapitalizam je dodatno osnažio i preusmjerio svoju svrhu od javnog dobra prema pojedinačnom gomilanju bogatstva. Poslovna korporacija, motor kapitalizma, u 19. stoljeću - u vrijeme velikih promjena i društvenih nejednakosti - je stekla neviđenu moć.

Malo pomalo, jedina svrha korporacije postala je zaštita uloga dioničara. U sudskim procesima koji su se otvarali jedan za drugim, sudstvo bi uvijek stalo na stranu kapitala, a svoje je odluke temeljilo na premisi da je korporacija isključivo odgovorna dioničarima i nikome više (radnicima ili drugim dionicima). U situaciji povezanih međunarodnih financijskih tržišta, pritisak trgovanja dionicama prisiljava korporacije da se usmjeravaju na kratkoročne profite, dividendu i porast cijene po dionici. Opisani legalni zahtjevi vlasnika/dioničara razlog su što korporacije napuštaju gradove i zajednice u kojima su nastale, tražeći jeftinu radnu snagu u dalekim zemljama. Upravljane kratkoročnim profitom, kupuju male inovativne tvrtke koje im predstavljaju potencijalnu opasnost na tržištu samo da bi ih uništile. To je razlog zbog kojeg će se British Petroleum, korporacija koja je najviše angažirana na zaštiti okoliša u cijeloj naftnoj industriji, natjecati za koncesiju bušenja uz aljaški arktički krug, unatoč činjenici da će se tim aktivnostima najvjerojatnije uništiti kultura domorodaca i život u tom području. Iz tog razloga korporacija Pfizer, koja je razvila opsežne programe pomaganja zajednici, uopće ne investira u razvoj lijekova kojima bi se moglo liječiti jednostavne bolesti koje ubijaju milijune ljudi, poput malarije i tuberkuloze, ali zato investira značajne iznose u istraživanje ćelavosti jer su procijenili da bi eventualnim izumom "lijeka protiv ćelavosti" mogli zaraditi milijarde.

Komentar

Velimir Srića

Živimo u doba kad je moguće činiti gotovo sve, ali je pitanje što ima smisla učiniti. Danas se zato sve više menadžera svakodnevno pita zašto troše toliko vremena na posao, što time dobivaju, koje vrijednosti ostvaruju, koje ciljeve postižu, kako to utječe na njihovu osobnost, obitelj, privatni život. Vraćamo se starim i nikad do kraja odgovorenim pitanjima poput

pročitaj...