Ridderstralle i Nordstrom, dvojica autora Funky Businessa, kojima sam bio domaćin pri jednom od njihovih posjeta Hrvatskoj, svoje su predavanje počeli tvrdnjom da živimo u čudnom svijetu. U njemu je najbolji igrač golfa crnac, najbolji rapper bijelac, najbolja skijašica dolazi iz Hrvatske, a najomraženiji političar iz Amerike. Svijet je to sve upitnijeg sustava vrijednosti koji na tisućama TV kanala vrti holivudske melodrame i spektakle, dokumentarce iz povijesti, geografije i svijeta životinja, prijenose sportskih susreta, muzičke spotove, meksičke sapunice, vijesti s prognozom vremena, porno-filmove, kinesku kung fu produkciju, sve sustavno prekidano kišom reklamnih poruka. Svijet je to izazova, promjena, kriza i prilika koje donosi globalizacija, europska integracija i internetizacija. U njemu preko milijardu ljudi može u djeliću sekunde izmijeniti e-mail poruku, naručiti, kupiti i platiti bilo koju robu i uslugu, a pritom biti fizički udaljeni na tisuće kilometara. Taj svijet nije monolitan, cjelovit i jednoznačan, kao što nije do kraja upravljiv, predvidljiv niti shvatljiv. Da bismo ga „spasili“, prvo ga moramo bolje razumjeti.

Prije svega, današnji (poslovni) svijet afirmira značaj zajedništva, dobrih međuljudskih odnosa, težnje da se bude etični poslovni subjekt, a ne samo financijski uspješna tvrtka. Nekad su nas učili struci, a ne kako se snalaziti u međuljudskim odnosima. Danas je emotivna inteligencija jednako važna kao i profesionalnost. Dobar stručnjak vrijedi samo ako je i dobar čovjek! Ljudi koji razvijaju profesionalne sposobnosti ne postižu vrhunske rezultate. Najbolji kombiniraju stručnost s razumijevanjem pravila igre svoje djelatnosti, orijentirani su međuljudskim odnosima i posjeduju snažnu emotivnu inteligenciju. Pobjednik je onaj koji jače «grize» jer mu je više stalo, a ne onaj koji je tehnički spremniji.

Moderni je (poslovni) svijet globalno dvorište suradnje s ljudima raznih kultura, sustava vrijednosti i navika. Svjedoci smo jačanja globalizacije koja u prvi plan stavlja ukupnost svjetskog tržišta, afirmira snagu multinacionalnih korporacija, dovodi do opće medijske integracije putem informacijskih tehnologija. Iako se lako složiti s idejom da valja misliti globalno, a raditi lokalno, mnogi ne vole posljedice globalizacije koja nekritički nameće vrijednosti, ugrožava kulture malih naroda, dovodi u pitanje egzotične i nestandardne proizvode, pretvara u konfekciju ono što je do nedavno imalo značaj butika. Nevolja globalizacije je u tome da lokalno često gubi kad globalno dobiva.

Zadatak biznisa je spasiti svijet - 2.dio

Elizabeth Debold

Intraorganizacijska promjena: transformacija svijesti i kulture Malo poslije ponoći lice Michaela Renniea bilo je obasjano plavičastim odsjajem s monitora njegovog prijenosnog računala. Rennie i ja razgovaramo već satima. Naslonjen na rub radnog stola jednog od njegovih partnera iz McKinseya (jer je njegov ured, kat do vrha, zatrpan raznim stvarima pošto je tek doselio iz Australije u New Y

pročitaj...