Oduvijek mi je bilo teško povjerovati da mala zemlja koja je sposobna bez i jedne "normalne" planine stvoriti skijašku legendu, osvajača Wibledona, svjetske prvake u rukometu, vaterpolu i druge uspješne sportaše, kao što je sposobna stvoriti ljude koji postaju iznimno uspješni čim se otisnu u svijet (znanstvenici, biznismeni), nije sposobna stvoriti lidere koji će ju transformirati u progresivnu i naprednu zemlju.

Vjerujem da usporedba broja čitatelja q21 portala i svjetski etabliranih publikacija samo potvrđuje tezu na kojoj, i zbog koje je q21 i nastao: da u Hrvatskoj sve više jača jedna nova struja, otvorenih i sposobnih lidera željnih novih znanja. U tom kontekstu obećavam da će q21 toj grupi osigurati sve bitne informacije nužne za razvoj pojedinaca, organizacija i hrvatskog društva u 21. stoljeću!

Poštovani čitatelji, ispričavam se što sam malo skrenuo s teme... osjećao sam potrebu prenijeti Vam dio iskustva i izvijestiti Vas o novostima direktno vezanim za budućnost portala.

Nastavljam s globalizacijom...

U prilogu Kofi Annan-a (bivšeg generalnog tajnika UN) POLITIKA GLOBALIZACIJE ukazuje se na problem širenja negativne percepcije o procesu globalizacije. Prema mišljenju g. Annana razlog negativnoj percepciji procesa globalizacije leži u tome što ona nije osigurala ekonomski napredak i rast životnog standarda ljudi u svim dijelovima svijeta. Umjesto toga došlo je do povećanja jaza u bogatstvu i životnom standardu između razvijenih i nerazvijenih zemalja. Riječju, bogati su postali još bogatiji, a siromašni još siromašniji...

Postojeći model globalizacije rezultirao je slijedećim reakcijama:

1. Nacionalističkoj, prema kojoj globalizacija predstavlja oblik invazije stranaca koja dovodi do razaranja lokalne kulture i ekonomije. Sukladno tome rješenje se traži u zatvaranju nacionalnih država,
2. Autoritarnoj, posezanju za autoritarnim liderima koji će zaštiti nacionalne interese,
3. Populističkoj, koja rješenje izazova globalizacije traži u protekcionističkim mjerama.

Prema analizi g. Annana, najdublji uzrok gore navedenih poteškoća s globalizacijom leži u sferi politike, u zanemarivanju razvoja društva temeljenog na funkcioniranju pravne države, na uspostavljanju legitimnih, odgovornih i nekorumpiranih vlada, na poštivanju ljudskih i manjinskih prava. Sukladno rečenom g. Annan zaključuje kako bi unapređenja na ovim područjima omogućila rješavanje problema izazova globalizacije.

Hazel Henderson u prilogu GLOBALIZACIJA: TRENUTNE DILEME ukazuje da fenomen globalizacije, pored problema koje stvara (u vidu daljnje marginalizacije nekih socijalnih skupina, širenja jaza bogatih i siromašnih) rezultira i nekim pozitivnim učincima (jačanjem građanskih pokreta i nevladinih organizacija, povećanjem transparentnosti poslovanja korporacija, razvojem i brzom popularizacijom koncepcije održivog razvoja).

Paralelno, ali i međuovisno s globalizacijom, odvija se proces nastanka novih problema: klimatskih promjena, zagađivanja okoliša koje nadilaze granice nacionalnih država, dezertifikacije (širenja pustinja), nestanka biološke raznolikosti, terorizma, organiziranog kriminala... Zajedničko obilježje svih navedenih problema jeste njihova globalna priroda. Riječju, to su problemi koji nadilaze sposobnosti pojedinih nacionalnih država da ih rješe same za sebe. Svijest o globalnoj prirodi ovih problema potiče procese stvaranja nadnacionalnih integracija (pr. Europska Unija, NAFTA,), osnaživanja međunarodnih agencija (UN, Svjetska banka) i usvajanja globalnih stadarda (kao što su pr. Konvencije Međunarodne organizacije rada).