Ekonomija na nestvarnim temeljima: Globalni casino

Slom azijskog gospodarstva (1997.g. - op.ur.) uzrokovao je brojne nedoumice u pokušaju objašnjenja njegovog uzroka nastajanja. Stara paradigma Washingtonskog konsenzusa usmjerila je svoju pozornost na domicilne slabosti azijskih zemalja, umjesto na nedostatke liberalnog tržišta. Preokret tih istih gospodarstava koji se dogodio 1999. g. (utemeljen uglavnom na deficitu) pozitivno je utjecao na zapadna tržišta i stvorio novo samozadovoljstvo. No ipak, stalni poremećaji na svjetskom financijskom tržištu potaknuli su stručnjake - ministre financija i guvernere središnjih banaka - da započnu promišljati o potrebi stvaranja "nove financijske arhitekture". Nakon kolapsa Bretton Woodskog sustava 1971. g., svjetski financijski sustav obilježavaju povećani nemiri, rast dugova i odvajanje novčanih tijekova od realnog sektora proizvodnje, trgovine i potrošnje koje bi ti novčani tijekovi trebali usluživati. Po teoriji slobodnog tržišta investicije bi se trebale usmjeravati u područja gdje se mogu najbolje iskoristiti, što u sadašnjoj situaciji jednostavno nije moguće jer brzi povrati uloženih sredstava imaju prednost nad dugoročnim investicijama. Kada bi se države slično ponašale, tada ne bi investirale u obrazovanje što zasigurno nije optimalna strategija.


"Nestvarno" računovodstvo

Nije teško postići da opisani oblici globalizacije izgledaju pozitivno ako se koristimo računovodstvom koje oduzima pravo glasa manjinama, zanemaruje nestašicu prirodnih resursa i umanjuje buduće rizike.

Mjerenja koja vršimo temelje se na prevladavajućem gledištu kulture o tome što jest vrijedno. Kada je za vrijeme Drugog svjetskog rata stvorena mjerna jedinica BDP, proizvodnja oružja i podizanje ratne industrije bili su osnovni razvojni cilj, dok je vrijednost zdravlja, sigurnosti, infrastrukture i čistog okoliša bila ravna nuli. Ipak, ovo statističko gledište još je uvijek u upotrebi - ne samo zbog birokratske tromosti, već zbog posebnih interesnih skupina i politički snažnih miljea koji imaju korist od njega. Dok ulaganje u razvoj društvenih sigurnosnih mreža, zdravstvo, obrazovanje, zaštitu okoliša i infrastrukturu stagnira, vojni budžeti se "ne diraju". Vrijednost zapošljavanja, brige za bolesne i nemoćne, socijalne pomoći i sigurnosnih mreža se podcjenjuje, dok se u isto vrijeme financije (npr. špekuliranje vrijednosnim papirima) precjenjuju. Sektor financijskih usluga uvećao se za devet puta što je u neskladu s povećanjem stvarnog gospodarskog sektora kojeg bi trebao usluživati, pa ispada da se najbolje može zaraditi trgovanjem i posjedovanjem financijske imovine.

Komentar

Dragan Salarić

Na početnoj stranici web stranice Hazel Henderson (www.hazelhenderson.com) stoji moto "Celebrating cultural and biodiversity - and a new 'earth ethics' beyond 'economism'", što mi je bilo drago pročitati obzirom na suglasnost s idejama vodiljama institucije iz koje dolazim. Opredijeljenost za etičnost čini britkost i kritičnost kojom promišlja globalizaciju logičnom, ali čl

pročitaj...