Korisna elektronička trgovina

Mnogi kritičari, čije mišljenje i sama dijelim, već su mnogo puta u proteklih dvadeset i pet godina upozoravali da će "prenapuhani balon financijskog sektora eksplodirati" i da će gospodarstva temeljena na tradicionalnim poslovima i ljudskom kapitalu iz toga profitirati, što se i potvrdilo 19. listopada 1987. g. Iako zagovaratelji potpune slobode, internetski poduzetnici i trgovci virtualnim novcem ne vole ograničenja, zakoni termodinamike još uvijek vrijede. Automobil se ne može koristiti virtualnim gorivom isto kao što se ne može prijeći mostom preko "uslužne rijeke".

Iako su unapređenja u komunikacijskoj tehnologiji i materijalističkoj znanosti dovela do dematerijalizacije gospodarstava država članica OECD-a, trenutna rasprava je usmjerena na otkrivanje opsega do kojeg ovaj proces - futurist Buckminster Fuller ga naziva "efemeralizacija" - može nastaviti zamjenjivati uslužnost, recikliranje, znanje i prirodne resurse. Wuppertal Institute (Njemačka) i Rocky Mountain Institute (SAD) proučavaju opisani proces te ukupna unapređenja učinkovitosti u potrošnji energije i materijala procjenjuju na četiri do deset puta. Navedeno ukazuje da su investicije u ljude i društvenu infrastrukturu ključna prevaga. Društvo jednostavno ne može nastaviti s dematerijalizacijom gospodarstva bez da investira u održavanje novostvorene društvene arhitekture i daljnja istraživanja. Znanje, ljudski kapital, povjerenje, kohezivne vrijednosti i kvalitetno upravljanje prirodnim bioraznolikim resursima danas su postali ključni čimbenik proizvodnje. Pa ipak, paradoksalno je da trenutna struktura globalnog informacijskog gospodarstva i e-trgovine "otima" vladama (nacionalnim i lokalnim) poreze koji su potrebni za investiranje u ljudske resurse i novu infrastrukturu.

Današnje globalizirano digitalno tržište ukazuje nam na budućnost kakvu možemo očekivati. Prema listi Business Week-a iz 1999. g. više od polovice od najvećih stotinu svjetskih kompanija dolazi iz informacijske i financijske industrije. Te kompanije potiču prevlast cjenovnog sustava koji postavlja cijenu koštanja proizvoda ispod stvarne cijene koštanja isključivanjem društvenih i ekoloških troškova te mu daju prednost u odnosu na tradicionalne vrijednosti, kulturu i institucije koje čine kulturološki DNA kôd društva. Na taj način se niske cijene prikazuju kao blagodat potrošačima, dok se stvarni troškovi nezamijećeni nagomilavaju negdje drugdje ili ih plaća netko drugi. Primjerene nacionalne makroekonomske politike i investiranje za opće dobro tako postaju žrtvom nereguliranog tržišta i svjetskog financijskog sustava.

Komentar

Dragan Salarić

Na početnoj stranici web stranice Hazel Henderson (www.hazelhenderson.com) stoji moto "Celebrating cultural and biodiversity - and a new 'earth ethics' beyond 'economism'", što mi je bilo drago pročitati obzirom na suglasnost s idejama vodiljama institucije iz koje dolazim. Opredijeljenost za etičnost čini britkost i kritičnost kojom promišlja globalizaciju logičnom, ali čl

pročitaj...