U ovom slučaju nailazimo također na ironičnu situaciju, jer su zagovaratelji globalizacije oduvijek tvrdili da povećanje obujma trgovinske razmjene dovodi do napretka, što će u konačnici podržati široku srednju klasu i učvrstiti demokratska načela kroz poštivanje osobnih sloboda i ljudskih prava. Takvo promišljanje se pokazalo pretjerano optimističnim. Neki zagovaratelji globalizacije su previše vjerovali u trgovinu i gospodarski rast, odnosnu njihovu sposobnost da stvaraju i njeguju demokraciju. Drugi pak, nisu prepoznali važnost demokratskih vrijednosti poput slobode govora i informacija u stvaranju i održavanju ekonomskog rasta. Zaboravili su da će trgovci uvijek trgovati, bez obzira da li su politička prava prisutna ili nisu. Međutim, njihov osobni napredak sam po sebi neće osigurati razvoj demokracije i demokratskih načela.

U godinama nakon hladnog rata, u političkim raspravama o tome treba li politička liberalizacija prethoditi gospodarskoj ili obratno, jedno važno pitanje je izostavljeno: "Što će se dogoditi ako jedna drugu ne slijede?" Što ako gospodarska liberalizacija, koliko god bila kratkoročno profitabilna, nikada ne dovede do političke liberalizacije koja nije integralni dio gospodarskog razvoja? Što ako politička liberalizacija, koliko god bila poželjna, nije jamstvo gospodarskog rasta, barem kratkoročnog? S ovim pitanjima se zagovornici globalizacije moraju suočiti. Štoviše, žele li pobijediti protivnike koji rješenja traže u zagovaranju diktatorskih sustava, moraju na njih i kvalitetno odgovoriti jasnom politikom. Sloboda je previše vrijedna, a njezin duh previše važan da bi se njome bilo tko mogao cjenkati u borbi za napredak.

Treća reakcija na globalizaciju je politika populizma. Lideri se pod pritiskom mogu založiti za razne oblike protekcionizma kako bi nadoknadili gubitke koji su najvjerojatnije nastali zbog prevelike otvorenosti prema konkurenciji te da bi oslobodili sustav od političkih promjena. Takvo rješenje izmučenu naciju okreće prema unutra, prema sebi i svome, bez obzira na cijenu. U tom slučaju pridruživanje globalnoj zajednici ostavlja se za buduća vremena kada nacija osnaži. Kod ovog oblika reakcije, domaći političari koriste globalizaciju kao žrtveno janje, odnosno kao zlo kojeg se treba riješiti.

Komentar

Alan Žepec

Ovaj govor Kofi Annana govori o trendovima globalizacije te o pozitivnim i negativnim posljedicama onoga što globalizacija nosi sa sobom. Temu obrađuje sa aspekta političkog i gospodarskog liderstva. Govor je održao 1998. godine i započeo ga slijedećom rečenicom: "Obraćam vam se u vrijeme globalnog previranja, gospodarske krize, političkog izazova, i sukoba po cijelom svijetu." Na

pročitaj...