Mnogo toga se promijenilo u razumijevanju kreativnosti i inovacija od trenutka kada je Edward de Bono izdao knjigu Lateral thinking (1). Njegovo djelo je značajno jer nam je pokazalo da je svaka osoba sama po sebi kreativna, te da je problem jedino u stimulaciji jednog dijela mozga u kojem nastaju nove perspektive ili se s vremena na vrijeme dogodi "eureka" efekt. Kod ponovnog čitanja navedene knjige nailazimo na vrijedne, vrlo upotrebljive tehnike o dostizanju željene kreativnosti. Autor nas jednostavno uvjerava da svaka dobra ideja povlači za sobom deset drugih koje zbog našeg selektivnog pristupa ostanu nezapažene. Budući da ne postoji način kojim se izgubljene ideje mogu povratiti, dolazimo do situacije koja pomalo frustrira. Stoga možemo postaviti pitanje: što se to promijenilo, i kakva je trenutna razina poznavanja fenomena kreativnosti i inovacija?
Za početak se može reći da je poznavanje funkcioniranja mozga značajno unaprijeđeno. Tako je danas poznato da dvije moždane polutke obavljaju ne samo različite zadatke već i da funkcioniraju na različit način. Eksperimenti tzv. "razdijeljenog mozga" Rogera Sperryja, dobitnika Nobelove nagrade, i drugih znanstvenika (2) su pokazali da desna moždana polutka procesuira misli na holistički ili paralelni način, za razliku od logičkog, slijednog načina lijeve moždane polutke. Moždane polutke se mogu vrlo dobro usporediti s dva potpuno identična računala koja koriste različite operativne sustave (procesiranje razmišljanja). Sve nas to navodi na zaključak da čovjek raspolaže s ogromnim i neiskorištenim potencijalom za razmišljanje, jer je desna moždana polutka, koja je povezana s nesvjesnim - intuicijom i slično - gotovo potpuno neiskorištena u zapadnjačkom društvu. Zapadnjački obrazovni sustav se gotovo u potpunosti oslanja na logiku (u smislu lijeve moždane polutke) ostavljajući po strani osjećaje i spontane instinkte povezane s desnom polutkom.
Emerald Group Publishing Limited, UK
Prijevod: Cleo-jezici i informatika, Zagreb
Lektura: Sanjin Lukarić
Uredio: Marko Lučić
Glavna misao koja me vodila prilikom čitanja ovog članka bila je: "Kako ove metode možemo primijeniti u hrvatskim poduzećima?" Mislila sam da je sve navedeno jako dobro, ali zašto onda dolazi do manjka inovativnosti i kreativnosti u gotovo svim organizacijama? Slična pitanja postavljaju nam vrlo često i sami menadžeri: 1. "Kako da potaknem svoje ljude da smišljaju nove