Zbog načina obrazovanja i drugih uvjetovanja, većina ljudi je sklonija razmišljati lijevom moždanom polutkom, pogotovo u kontekstu radnog okruženja. U ranoj mladosti djecu se potiče da napamet uče abecedu ili razne formule, te ih se u isto vrijeme sputava u sanjarenju koje je vitalni dio razmišljanja desnom moždanom polutkom. Optimalno rješavanje problema uključuje nesvjesnu inkubaciju misli (osjećaj da su ideje došle niotkuda) - kao što je slučaj kod spavanja tj. sanjanja. Pa ipak, većina menadžera uvijek cijeni drugačiji način razmišljanja. Tako npr. intuitivna osoba obično nastoji više uključiti logiku i bolje se organizirati u svome djelovanju, dok logički mislilac, s druge strane, obično želi doživjeti neke od "eureka" otkrivenja koji su se dogodili kolegama i koji su se pokazali ispravnima. Budući da svi imamo dvije moždane polutke - dva uma - ovo nam je razumijevanje potrebno kako bi se započelo s treningom kreativnosti i iznova pokrenulo atrofiranu desnu moždanu polutku. Maštu je moguće iznova oživjeti, jednako kao što je moguće naučiti prepoznavati, primjenjivati i vjerovati intuiciji i idejama - koristiti se desnom, nesvjesnom moždanom polutkom.
Dakle, kako izgleda osobni ili organizacijski trening kreativnosti? Pritom ne mislim na uvježbavanje lijeve moždane polutke obzirom da se uobičajeni obrazovni sustav gotovo u potpunosti temelji na logičkom procesiranju u lijevoj moždanoj polutci. Pripadate li nekolicini pojedinaca koji su skloniji korištenju desne polutke, tada vam savjetujem da se upišete na neki od tradicionalnih tečajeva - recimo npr. tečaj matematike - što će vam osigurati potrebnu ravnotežu. Osobno, više me zanima korištenje desne moždane polutke jer se ona dokazano ne koristi dovoljno, te je stoga moguće dostići visoke povrate na ulog u obuku. Jednostavno rečeno, učinkovitost ove vrste treninga u izobrazbi kvalitetnijih mislilaca, te stoga i kvalitetnijih djelatnika, velika je na svim područjima. Obzirom da za ovu vrstu treninga ne postoji edukativna tehnologija, morali smo razviti potpuno novi pristup, te otkriti i podesiti praktične tehnike.
Emerald Group Publishing Limited, UK
Prijevod: Cleo-jezici i informatika, Zagreb
Lektura: Sanjin Lukarić
Uredio: Marko Lučić
Glavna misao koja me vodila prilikom čitanja ovog članka bila je: "Kako ove metode možemo primijeniti u hrvatskim poduzećima?" Mislila sam da je sve navedeno jako dobro, ali zašto onda dolazi do manjka inovativnosti i kreativnosti u gotovo svim organizacijama? Slična pitanja postavljaju nam vrlo često i sami menadžeri: 1. "Kako da potaknem svoje ljude da smišljaju nove