Korištenjem ove metode može se ponuditi veći broj odgovora iz svakog kuta, što dovodi do umnožavanja početnih 13 perspektiva. Neki od odgovora će vrlo vjerojatno "otvoriti oči" osobi koja je iznijela problem, jer će kreirati novi kut gledanja i otvoriti nove mogućnosti - te na taj način omogućiti nove uvide na problem. Za ovu metodu je tipično da originalni problem, ma kakav on bio, predstavlja u širem kontekstu i potpuno novom svjetlu. Moguće je da se problem u procesu mijenja, no uvijek tako da je bliži realnoj situaciji i konačnom rješenju.
Primjećujemo da odgovori sami po sebi zahtijevaju dozu kreativnosti, npr. kod promišljanja metafore. No, svaka osoba je sposobna doći do "sitnih uvida", a vježbom to postaje sve lakše i lakše. Jedna do dvije nove ideje iz velikog broja perspektiva mogu na kraju deblokirati nerješive probleme.
Metoda apstrahiranja i reduciranja
U osnovi je ideja metode apstrahiranja i reduciranja vrlo jednostavna. Bilo koje pitanje ili problem se sagledavaju u širem ili užem kontekstu. Primjerice, u razmatranju "psa" možemo o njemu razmišljati kao o životinji, zatim na višoj razini kao o živom biću, itd. sve do kozmičke razine što nazivamo apstrahiranje. S druge strane je reduciranje koje se kreće u suprotnom smjeru, od psa do posebne pasmine, te zatim do pseće šape itd. Metoda dozvoljava zadržavanje iste razine, pa tako od "psa" dolazimo do "mačke" ili "konja". Budući da je svaki izbor subjektivan, mogući su lateralni pomaci u mnogim smjerovima. Primjerice, lateralni pomak u slučaju subjekta "mačka" može se pretvoriti u Starlight Express (mjuzikl koji asocira na mjuzikl Cats) koji se zatim može apstrahirati do razine Andrewa Llooyda Webbera (kompozitora), a zatim do razine glazbenika, uglednih ljudi itd. Starlight Express se s druge strane može reducirati do razine specifične pjesme ili pjevača ili pak do nekog još nižeg detalja, ili lateralno na novi subjekt West Side Story.
Emerald Group Publishing Limited, UK
Prijevod: Cleo-jezici i informatika, Zagreb
Lektura: Sanjin Lukarić
Uredio: Marko Lučić
Glavna misao koja me vodila prilikom čitanja ovog članka bila je: "Kako ove metode možemo primijeniti u hrvatskim poduzećima?" Mislila sam da je sve navedeno jako dobro, ali zašto onda dolazi do manjka inovativnosti i kreativnosti u gotovo svim organizacijama? Slična pitanja postavljaju nam vrlo često i sami menadžeri: 1. "Kako da potaknem svoje ljude da smišljaju nove