Metoda apstrahiranja i reduciranja zadržava vezu s originalnom koncepcijom ili problemom, uvodeći nove poveznice korištenjem "ptičje perspektive" i "perspektive crva". Slučajnost i subjektivnost stvaraju lateralno razmišljanje potrebno za deblokiranje problema. Metoda ne zahtijeva visoku razinu osobne kreativnosti, jednostavna je za korištenje i vrlo slična igri asocijacija koja potiče aktivnosti desne moždane polutke.

Vratimo li se sada na metodu trik rečenice i neostvarivanja zadanih mjesečnih ciljeva, u kontekstu metode apstrahiranja i reduciranja trebalo bi postaviti sljedeća pitanja (apstrahiranje):
1. "Da li je ovakav neuspjeh za Vas uobičajen?",
2. "Postoje li neki drugi ciljevi koje ne uspijevate ostvariti?",
3. "Život je pun neostvarenih ciljeva".

Reduciranje se postiže sljedećim pitanjima:
1. "Što ćete sve izgubiti ako ne ostvarite mjesečne ciljeve?",
2. "Koje Vam narudžbe stvaraju probleme?"
3. "Jeste li ih provjerili i kada ste to uradili posljednji put?"

Metoda apstrahiranja obično problem postavlja u određeni kontekst (da li je to zaista pitanje života i smrti?), a reduciranje osigurava fokus, čime se olakšava konačno rješavanje problema. Obje metode deblokiraju zapreke. Forma kojom se koriste jesu izjave ili pitanja, a nikako kritike ili rješenja, jer osoba koja je iznijela problem mora sama doći do rješenja kako bi mogla biti odgovorna za njegovu provedbu.

Komentar

Barbara Ristić

Glavna misao koja me vodila prilikom čitanja ovog članka bila je: "Kako ove metode možemo primijeniti u hrvatskim poduzećima?" Mislila sam da je sve navedeno jako dobro, ali zašto onda dolazi do manjka inovativnosti i kreativnosti u gotovo svim organizacijama? Slična pitanja postavljaju nam vrlo često i sami menadžeri: 1. "Kako da potaknem svoje ljude da smišljaju nove

pročitaj...