Metoda apstrahiranja i reduciranja se vrlo široko primjenjuje. Uzmimo za primjer dvije kolegice, Sue i Mary. Sue je okorjela vegetarijanka, dok Mary svakodnevno jede meso. Iako su najbolje prijateljice, zbog svojih navika nikada u kantini ne sjede zajedno. Za posredovanje u njihovom slučaju, mogli biste se koristiti sljedećim pitanjima:
1. "Poštujete li pravo svakog čovjeka na vlastita uvjerenja?" (apstrahiranje, kako bi se pronašao zajednički interes),
2. "Smatrate li da Sue ima pravo na vlastita uvjerenja?" (reduciranje, nakon što se na višoj, manje emotivnoj razini postigao konsenzus),
3. "Imate li još prijatelja/članova obitelji koji (ne) jedu meso, i koliko ste bliski s njima?" (lateralni pomak, u kojem se uključuju interesi obje strane),
4. "Mary, jedete li isključivo meso?" (reduciranje), na što odgovor može biti "Naravno da ne, volim i salate."
5. "Možete li zajedno jesti jednom tjedno?" (reduciranje),
6. "Može li jelo na neki način biti manje vegetarijansko ili manje mesno kada ručate zajedno?" (reduciranje).

Sve to pokazuje da problem nije nesavladiv, te da Sue i Mary sada mogu zajedno objedovati četvrtkom, kada Mary uživa u salati, a Sue u svom vegeburgeru. Ova vježba kreativnosti desne moždane polutke se koristi udobnim logičkim strukturiranjem lijeve moždane polutke koja omogućava apstrahiranje i reduciranje.

Metodom apstrahiranja i reduciranja koriste se (često nesvjesno) vrhunski pregovarači koji uvijek uspijevaju pronaći zajedničke interese, win-win situacije i prihvatljive kompromise. U komercijalnim pregovorima obje su strane zainteresirane za postizanje sporazuma i sklapanje ugovora, održavanje dobrih odnosa i slično - što se može postići apstrahiranjem, reduciranjem ili lateralnim pomacima dok se ne dođe do rješenja. Često se događa da samo mali dio pregovora uzrokuje probleme, tako da je metodu potrebno ponavljati sve dok se taj dio ne izolira i zatim prikaže u širem kontekstu.

Za prakticiranje ove metode potrebna je vježba, te se može razviti u značajnu menadžersku vještinu. Nije isključivo povezana s pregovaranjem ili drugim međuljudskim situacijama, te se također može koristiti kao alat za rješavanje osobnih problema.

Komentar

Barbara Ristić

Glavna misao koja me vodila prilikom čitanja ovog članka bila je: "Kako ove metode možemo primijeniti u hrvatskim poduzećima?" Mislila sam da je sve navedeno jako dobro, ali zašto onda dolazi do manjka inovativnosti i kreativnosti u gotovo svim organizacijama? Slična pitanja postavljaju nam vrlo često i sami menadžeri: 1. "Kako da potaknem svoje ljude da smišljaju nove

pročitaj...