Glavna misao koja me vodila prilikom čitanja ovog članka bila je: "Kako ove metode možemo primijeniti u hrvatskim poduzećima?" Mislila sam da je sve navedeno jako dobro, ali zašto onda dolazi do manjka inovativnosti i kreativnosti u gotovo svim organizacijama?
Slična pitanja postavljaju nam vrlo često i sami menadžeri:
1. "Kako da potaknem svoje ljude da smišljaju nove ideje?",
2. "Oni samo čekaju da im se kaže što da rade",
3. "Toliko prilika pored njih prolazi, a oni ništa".
Ako želimo preduhitriti problem, a ne samo reagirati na njegove simptome, tada je važno razumjeti da su za kreativnost i inovativnost potrebni određeni preduvjeti. U ovom komentaru pokušat ću se osvrnuti na neke od njih. To nam može pomoći da testiramo koliko je okolina u kojoj djelujemo plodno tlo za razvoj novih, inovativnih i kreativnih ideja i načina obavljanja posla.
Prve komplikacije nastaju pokušamo li definirati kreativnost. Meni je vrlo drago i ilustrativno mišljenje kognitivnog psihologa Roberta J. Sternberga koji kaže:
"...jedno od najtežih pitanja kognitivnim psiholozima koji se bave kreativnošću jest: 'Kako je uopće moguće definirati kreativnost kao jedinstveni konstrukt koji objedinjuje rad Leonarda da Vincia, Marie Curie, Vincenta Van Gogha, Isaaca Newtona, Toni Morrrison-a, Alberta Einstein-a i Wolfganga Amadeusa Mozarta?'"
Vrlo se često u svojim razmišljanjima usmjeravamo na kreativne pojedince i tražimo revolucionarne uvide i otkrića. Međutim, svatko od nas može biti kreativan. Usmjerimo li se na proces dolaženja do kreativnih ideja to nam može pomoći da oslobodimo sputanu kreativnost koja leži u svakome od nas.
Metoda apstrahiranja i reduciranja obrata Nova metoda koju smo razvili kombinira prethodne dvije moćne metode, te ne samo da obrće izvornu izjavu nego joj dodatno mijenja perspektivu. Način na koji se metoda koristila u slučaju Maltychocsa prikazan je u Tablica 1. započinje s izjavom: "Od Maltychocsa se ljudi debljaju". Tablica 1: Pogledati u PDF-u! Rezultat? "Maltychos: Čokoladi