Metoda metafora se mora koristiti u skladu s općim pristupom kojeg sam opisao u ovom tekstu, što znači da asocijacije postavljene između metafore i problema uglavnom nastaju u trenucima opuštenosti, tj. u alfa stanju. To znači da uspješno provođenje ove metode zahtijeva duge, neprekinute vremenske periode potpunog mira.
Meta model
Problemi su povezani s percepcijom (neka osoba možda želi baš ono što za vas predstavlja problem), a percepciju odajemo jezikom kojim se služimo. Izjava "Ja sam potpuni promašaj" odražava jake osjećaje, no ne i činjenice; "Ja sam pogriješio" može predstavljati sasvim drugačiju objektivnu stvarnost. Pa ipak, svakodnevno tumačimo svoja životna iskustva i živimo u skladu s tim tumačenjima, tako da neutemeljena percepcija ponekad negativno utječe na našu sposobnost razmišljanja i djelovanja, te tako blokira kreativnost. Izjava "Sve je gotovo" spada u česti oblik percipiranja stvarnosti koji vrlo efikasno isključuje sve ostale mogućnosti koje nam, najvjerojatnije, još uvijek stoje na raspolaganju. Meta model se koristi nekim uobičajenim, ograničavajućim jezičnim obrascima na kojima primjenjuje svoje vlastite odgovore s ciljem otvaranja uma novim mogućnostima.
Tako npr. uopćavanje, ili ono što se u stručnoj javnosti naziva univerzalnom kvantifikacijom (eng. universal quantifier) može slijediti obrazac izjava sljedećeg tipa: "djeca su davež", "on uvijek kasni", ili "šah je fantastična igra". Ovakve fraze često uključuju ili podrazumijevaju riječi kao što su sve, uvijek, nikad, svaki - termine za trajno stanje koje isključuje alternative. Definicije problema koje ste možda koristili u isprobavanju prijašnjih metoda možda su bile izražene korištenjem baš ovih termina. Pojedini odgovori Meta modela će stoga biti:
- "Jesu li baš sva djeca davež?" ili "U kojem pogledu su davež?" ili "Davež za koga?",
- "Uvijek kasni?", "Da li se ikada dogodilo da ipak nije zakasnio?",
- "Šah je fantastičan - kome?", "Na koji način je fantastičan?"
Emerald Group Publishing Limited, UK
Prijevod: Cleo-jezici i informatika, Zagreb
Lektura: Sanjin Lukarić
Uredio: Marko Lučić
Glavna misao koja me vodila prilikom čitanja ovog članka bila je: "Kako ove metode možemo primijeniti u hrvatskim poduzećima?" Mislila sam da je sve navedeno jako dobro, ali zašto onda dolazi do manjka inovativnosti i kreativnosti u gotovo svim organizacijama? Slična pitanja postavljaju nam vrlo često i sami menadžeri: 1. "Kako da potaknem svoje ljude da smišljaju nove