Vjerojatno najveďż˝a kvaliteta ovog kapitalnog djela je njegova "uvjetna konkretnost". Što to znaďż˝i? Autori uoďż˝avaju da "ďż˝ivimo u vremenima posvemašnjeg kraha institucija", te da na individualnoj, organizacijskoj, nacionalnoj i globalnoj razini stvaramo rezultate koje zapravo nitko ne ďż˝eli. Svi to vidimo, ali se ništa ne mijenja. Sve što ďż˝inimo je "više istog".

Stoga su oni "konkretni" zato što u praksu uvode novu "društvenu tehnologiju" koja nam pomaďż˝e prevladati stare obrasce razmišljanja i odnošenja kako bi stvorili buduďż˝nost kakvu ďż˝elimo. No, pri tome moramo imati na umu da je opisana tehnologija "uvjetno konkretna" jer je ne moďż˝emo izjednaďż˝iti s nekakvom gotovom formulom koju ďż˝emo bez puno muke preslikati i upotrijebiti u svakodnevnom radu. Teorija U je potpuno nova teorija, još uvijek u razvoju, veoma zahtjevna, krhka ali u isto vrijeme dokazana u praksi te zahtjeva stalni rad na sebi.

Zašto nam je uopďż˝e potrebna?

U svakodnevnoj praksi ďż˝esto upotrebljavamo pojam "tehnologija" te ga poistovjeďż˝ujemo s materijom, odnosno opredmeďż˝enim idejama drugih ljudi. Oboďż˝avamo tehnologiju, naprosto smo zaslijepljeni njome. "Tehnologija ďż˝e riješiti sve naše probleme" misao je vodilja mnogih ljudi.

No, rijetko kada se zapitamo kako i od kuda nastaju takve "materijalistiďż˝ke tehnologije"? Kako nastaju kvalitetni proizvodi s kojima moďż˝emo konkurirati na trďż˝ištu?

Odgovor leďż˝i u "društvenim tehnologijama" koje pomaďż˝u ljudima da oslobode uroďż˝enu kreativnost da bi ona zatim mogla stvoriti materiju odnosno kvalitetne i konkurentne proizvode ili nove sustave. Te su "društvene tehnologije" do neke razine prisutne same po sebi, kroz intuiciju lidera. No, takav se pristup veoma brzo iscrpljuje i traďż˝i svjesnije, kvalitetnije i znanstvenije usmjeravanje pozornosti.