Vjerojatno najve�a kvaliteta ovog kapitalnog djela je njegova "uvjetna konkretnost". Što to zna�i? Autori uo�avaju da "�ivimo u vremenima posvemašnjeg kraha institucija", te da na individualnoj, organizacijskoj, nacionalnoj i globalnoj razini stvaramo rezultate koje zapravo nitko ne �eli. Svi to vidimo, ali se ništa ne mijenja. Sve što �inimo je "više istog".
Stoga su oni "konkretni" zato što u praksu uvode novu "društvenu tehnologiju" koja nam poma�e prevladati stare obrasce razmišljanja i odnošenja kako bi stvorili budu�nost kakvu �elimo. No, pri tome moramo imati na umu da je opisana tehnologija "uvjetno konkretna" jer je ne mo�emo izjedna�iti s nekakvom gotovom formulom koju �emo bez puno muke preslikati i upotrijebiti u svakodnevnom radu. Teorija U je potpuno nova teorija, još uvijek u razvoju, veoma zahtjevna, krhka ali u isto vrijeme dokazana u praksi te zahtjeva stalni rad na sebi.
Zašto nam je uop�e potrebna?
U svakodnevnoj praksi �esto upotrebljavamo pojam "tehnologija" te ga poistovje�ujemo s materijom, odnosno opredme�enim idejama drugih ljudi. Obo�avamo tehnologiju, naprosto smo zaslijepljeni njome. "Tehnologija �e riješiti sve naše probleme" misao je vodilja mnogih ljudi.
No, rijetko kada se zapitamo kako i od kuda nastaju takve "materijalisti�ke tehnologije"? Kako nastaju kvalitetni proizvodi s kojima mo�emo konkurirati na tr�ištu?
Odgovor le�i u "društvenim tehnologijama" koje poma�u ljudima da oslobode uro�enu kreativnost da bi ona zatim mogla stvoriti materiju odnosno kvalitetne i konkurentne proizvode ili nove sustave. Te su "društvene tehnologije" do neke razine prisutne same po sebi, kroz intuiciju lidera. No, takav se pristup veoma brzo iscrpljuje i tra�i svjesnije, kvalitetnije i znanstvenije usmjeravanje pozornosti.