Od dijelova i cjelina
PRISUSTVO nudi teoriju dubokih promjena koja je istovremeno radikalna i jednostavna, temeljena prije svega na razumijevanju prirode cjelina, kao i me�uovisnosti dijelova i cjelina. Naš uobi�ajeni na�in razmišljanja nas vara. Obi�no mislimo da se cjelina sastoji od mnogih dijelova, kao što se automobil sastoji od kota�a, šasije i pogonskog mehanizma. Prema takvom razmišljanju cjelina je slo�ena od dijelova i njezino djelotvorno funkcioniranje ovisi o njima. Ako je neki dio pokvaren, treba ga popraviti ili zamijeniti. To je vrlo logi�an na�in razmišljanja kada su u pitanju strojevi. No, �ivi sustavi su druga�iji.
�ivi sustavi poput našeg tijela ili stabla posjeduju, za razliku od strojeva, sposobnost samostvaranja. Oni nisu samo zbroj dijelova, ve� cjelina koja stalno raste i mijenja se zajedno sa svojim dijelovima. Njema�ki pisac i znanstvenik Goethe je prije gotovo dvije stotine godina tvrdio da moramo druga�ije razmišljati o cjelini i dijelovima.
Za Goethea, cjelina je nešto dinami�no i pojavljuje se "u konkretnim o�itovanjima" (1). Dio je iskaz cjeline, a ne samo njezina komponenta. Jedno ne postoji bez drugog. Cjelina postoji kroz stalno ostvarivanje u dijelovima, a dijelovi postoje kao utjelovljenje cjeline.
Izumitelj Buckminster Fuller obi�avao je podignuti ruku u zrak i upitati: "Što je ovo?" Naravno, svi bi odgovorili: "To je ruka." On bi tada naglasio kako stanice, koje �ine tu ruku, stalno odumiru i same se obnavljaju. Ono što izgleda stvarno i opipljivo, ustvari se stalno mijenja: zapravo, ruka se potpuno obnovi tijekom jedne godine. Stoga kada vidimo ruku - ili cijelo tijelo ili bilo koji �ivi sustav - kao stati�nu "stvar", nismo sasvim u pravu. "Ono što vidite nije ruka", govorio je Fuller. "To je 'slika potpunosti', sposobnost univerzuma da stvara ruke."
Za Fullera, ova "slika potpunosti" predstavlja cjelinu u odnosu na koju svaka ruka predstavlja "konkretno o�itovanje". Biolog Rupert Sheldrake naziva unutarnji model organizacije organizma tvorbenim poljem organizma. "U samoorganiziranim sustavima na svim razinama kompleksnosti", ka�e Sheldrake, "postoji cjelina koja ovisi o obilje�jima polja koje organizira taj sustav, njegova morfi�kog polja."(2) Prema Sheldrakeu, generativno polje �ivog sustava širi se u okru�enje povezuju�i se s njime. Primjerice, svaka stanica sadr�ava identi�nu DNK informaciju o ve�em organizmu, no kako stanice sazrijevaju, diferenciraju se primjerice u stanice oka, srca ili bubrega. To se doga�a zato što stanice razvijaju odre�enu vrstu društvenog identiteta u skladu sa svojim neposrednim kontekstom i onim što je potrebno za zdravlje ve�eg organizma. Kada se morfološko polje stanica poremeti, tako�er se poremeti njegova svijest o ve�oj cjelini. Stanica koja izgubi svoj društveni identitet po�inje se dijeliti bez odre�enog reda te na kraju mo�e ugroziti �ivot ve�eg organizma. Opisani proces poznajemo pod nazivom "rak" ili "karcinom".
© SoL, Society for Organizational Learning. For Croatia © Novem d.o.o.
Republished by permission.
Prijevod: Cleo - jezici i informatika, Zagreb
Lektura: Sanjin Lukari�
Uredio: Marko Lu�i�
Ovaj �lanak predstavlja sa�etak klju�nih ideja knjige PRISUSTVO u kojoj se razvija teorija dubokih promjena. Tijekom posljednjih nekoliko mjeseci rad na ure�ivanju prijevoda ove knjige ispreplitao se s radom na projektu ODR�IVOST. Kao što to Autori �lanka navode, u trenutku potpune posve�enosti nekoj ideji dolazi do nastanka efekta sinkroniciteta. U konkretnom slu�aju, sinkronicitet se o�it