Partneri
Tema mjeseca: Prisustvo
Članak: Bu�enje vjere u druga�iju budu�nost, Peter Senge, C.O. Scharmer, J. Jaworski, B. Flowers
Da bismo ocijenili odnos izme�u dijela i cjeline u �ivim sustavima, nije potrebno prou�avati prirodu na mikroskopskoj razini. Pogledate li u nebo no�u vidjet �ete �itavo nebo s mjesta na kojem se nalazite iako je zjenica oka, kada je potpuno otvorena, manja od jednog centimetra. Na neki se na�in svjetlo �itavog neba mora smjestiti u mali prostor našeg oka. Kada bi zjenica oka bila samo polovica te veli�ine, ili pak �etvrtina, i dalje bi bilo isto. Svjetlost cjelokupnoga neba prisutna je u svakom prostoru - neovisno o tome koliko je malen. Potpuno ista pojava o�ita je kod holograma. Trodimenzionalna slika, stvorena pomo�u interaktivnih laserskih zraka mo�e se prerezati na dva dijela beskona�no mnogo puta, pri �emu �e svaki dio, bez obzira na to koliko mali bio, i dalje sadr�avati cijelu sliku. To otkriva ono što je mo�da najtajnovitije u odnosu dijelova i cjeline. Fizi�ar Henri Bortoft ka�e : "Sve je u svemu." (3)
Kada na kraju shvatimo cjelinu prirode, to nas mo�e šokirati. Bortoft navodi da "dio predstavlja mjesto gdje se utjelovljuje cjelina." (4) Ta nam je svijest ukradena kada smo prihvatili mehanicisti�ki svjetonazor o cjelini sastavljenoj od zamjenljivih dijelova.
Nastanak �ivih institucija
Razumijevanje odnosa izme�u dijelova i cjeline veoma je va�no za evoluciju globalnih institucija i ve�ih sustava koje oni zajedni�ki stvaraju. Arie de Geus, autor knjige The Living Company (5) i pionir pokreta organizacijskog u�enja navodi kako 20. stolje�e svjedo�i o nastanku novih vrsta na Zemlji - velikih institucija, posebno globalnih korporacija. To je razvoj od povijesnog zna�enja. Do prije stotinu godina postojalo je tek nekoliko globalnih institucija. Danas se one šire prividno bez ograni�enja stvaraju�i tako globalnu infrastrukturu financija, distribucije, snabdijevanja i komunikacija.
Ekspanzija ovih novih vrsta utje�e na �ivot gotovo svih drugih vrsta na planetu. U prošlosti, nijedan pojedinac, pleme, �ak ni nacija nisu mogli promijeniti globalnu klimu, uništiti tisu�e vrsta i narušiti kemijsku ravnote�u atmosfere. No, upravo to se danas doga�a jer se djelovanje pojedinaca posredstvom rastu�e mre�e globalnih institucija uve�ava i osna�uje. Umre�ene institucije odre�uju koje �e se tehnologije razvijati i kako �e se primjenjivati. One tako�er oblikuju i politi�ke programe jer nacionalne vlade udovoljavaju prioritetima globalnog biznisa, me�unarodne trgovine i ekonomskog razvoja. One preoblikuju društvenu realnost dijele�i svijet na one koji imaju koristi od nove globalne ekonomije i one koji to nemaju. One promi�u globalnu kulturu brze komunikacije, individualizma i stjecanja materijalnih dobara, ugro�avaju tradicionalne obiteljske, religijske i društvene strukture. Ukratko, nastanak globalnih institucija dovodi do dramati�nih promjena �ivotnih uvjeta na Zemlji.
© SoL, Society for Organizational Learning. For Croatia © Novem d.o.o.
Republished by permission.
Prijevod: Cleo - jezici i informatika, Zagreb
Lektura: Sanjin Lukari�
Uredio: Marko Lu�i�
Komentar
Komentar
Miljenko Cime�aOvaj �lanak predstavlja sa�etak klju�nih ideja knjige PRISUSTVO u kojoj se razvija teorija dubokih promjena. Tijekom posljednjih nekoliko mjeseci rad na ure�ivanju prijevoda ove knjige ispreplitao se s radom na projektu ODR�IVOST. Kao što to Autori �lanka navode, u trenutku potpune posve�enosti nekoj ideji dolazi do nastanka efekta sinkroniciteta. U konkretnom slu�aju, sinkronicitet se o�it