Novi načini razmišljanja o učenju
Kada djelujemo iz stanja straha ili zabrinutosti, naše su reakcije pretežno instinktivne prirode. Ponašanje u takvim situacijama većinom se svodi na reakciju "borba-ili-bijeg", koja vuče korijene još od reptilskog obilježja uma. Slično je i s kolektivnim reakcijama. U uvjetima dramatičnih promjena u svijetu, većina škola, poslovnih, državnih i drugih većih organizacija, ustrajno nastavlja provoditi istu vrstu institucionalnih akcija kao i uvijek do tada.
To ne znači da u njima nema učenja. Ima ga, ali je ono ograničenog tipa: pokušava dati odgovor na pitanje kako najbolje reagirati na okolnosti za koje smo svjesni da nisu nastale našom voljom. Reaktivno učenje je vođeno preslikavanjem uobičajenog načina razmišljanja i promatranjem svijeta u okvirima poznatih kategorija unutar kojih se osjećamo udobno. Odbacujemo obrazloženja i mogućnosti za poduzimanje akcija koje su različite od onih koje znamo i kojima vjerujemo. Djelujemo kako bismo obranili svoje interese. Kod reaktivnog učenja, naše se akcije zapravo temelje na starim navikama kojima učvršćujemo prethodno stvorene mentalne modele. Neovisno o ishodu, na kraju se potvrđuje da smo "imali pravo". U najboljem slučaju ostvarujemo poboljšanja u onom što smo uvijek radili. Ostajemo sigurni u čahuri vlastitog svjetonazora, izolirani od šireg svijeta (v. sliku 1.).
Slika 1: Reaktivno učenje (Pogledaj u PDF-u)
Srećom, postoje i drugi tipovi učenja. Prije više od sedam godina Joseph i Otto počeli su intervjuirati vodeće znanstvenike, poslovne ljude i društvene aktiviste. Ti intervjui - obavljeno ih je više od 150 - su nam bili poticaj za pisanje ove knjige. Intervjue često započinjemo pitajući osobu: "Koja su ključna pitanja vezana za vaš rad?" U razgovorima sa znanstvenicima istraživali smo nastajanje novih ideja koje bi mogle promijeniti ukorijenjena stajališta o odvojenosti čovječanstva i prirode. U intervjuima s poduzetnicima istraživali smo načine na koje se nove ideje i intuitivno znanje pretvaraju u realnost. Obje grupe su istaknule vrstu učenja koja bi mogla stvoriti svijet koji se neće temeljiti prvenstveno na navikama (v. sliku 2.)
Slika 2: Dublje razine učenja (Pogledaj u PDF-u)
Svako učenje povezuje mišljenje i djelovanje. Svako učenje govori o tome kakve su naše interakcije sa svijetom koji nas okružuje i kakve se sposobnosti razvijaju iz takvih interakcija. Ono što predstavlja razliku jest dubina svijesti te kao posljedica toga izvor akcije. Ako svijest nikada ne prodre dublje od razine površnih događaja i postojećih okolnosti, akcije će biti samo reakcije. Suprotno tome, ako prodremo dublje kako bismo sagledali veću cjelinu koja stvara ono "što jest" i našu povezanost s tom cjelinom, izvor i učinkovitost naših akcija može se dramatično promijeniti.
© SoL, Society for Organizational Learning. For Croatia © Novem d.o.o.
Republished by permission.
Prijevod: Cleo - jezici i informatika, Zagreb
Lektura: Sanjin Lukarić
Uredio: Marko Lučić
Ovaj članak predstavlja sažetak ključnih ideja knjige PRISUSTVO u kojoj se razvija teorija dubokih promjena. Tijekom posljednjih nekoliko mjeseci rad na uređivanju prijevoda ove knjige ispreplitao se s radom na projektu ODRŽIVOST. Kao što to Autori članka navode, u trenutku potpune posvećenosti nekoj ideji dolazi do nastanka efekta sinkroniciteta. U konkretnom slučaju, sinkronicitet se očit