Podizanje razine mora rezultiralo bi potrebom zbrinjavanja stotina milijuna ljudi u priobalnim podru�jima.

Osim toga, otapanje ledenjaka na Sjevernom polu i Grenlandu moglo bi utjecati na remeďż˝enje postojeďż˝ih morskih struja. Preciznije reďż˝eno, moglo bi izazvati nestanak Golfske struje. Nestanak golfske struje bi utjecao na drastiďż˝ne promjene klime u Zapadnoj Europi. Znanstvenici su utvrdili kako se takav poremeďż˝aj dogodio prije otprilike 10.000 godina. Nakon tog poremeďż˝aja podruďż˝je današnje Zapadne Europe se za narednih 1.000 godina vratilo u ledeno doba. Stoga Gore s pravom upozorava da "naša civilizacija nikada u povijesti nije osjetila promjenu koja bi se uopďż˝e mogla usporediti s današnjim klimatskim promjenama".

S porastom temperatura mora i oceana pove�ava se broj i snaga uragana. Prema istra�ivanju MIT (2005.): "Velike oluje koje od sedamdesetih godina nastaju u Atlantiku i Tihom oceanu traju dulje i sna�nije su za 50%".

S porastom temperatura mora i oceana poveďż˝aju se i oborine. No, uslijed promjena zraďż˝nih struja dolazi do promjena u njihovoj raspodjeli. Uslijed toga u nekim podruďż˝jima dolazi do znaďż˝ajnog poveďż˝anja oborina (što rezultira poplavama), a u drugim podruďż˝jima do znaďż˝ajnog pada oborina (što dovodi do suša). Na isušivanje tla utjeďż˝e i poveďż˝anje temperature u atmosferi.

Poplave s jedne, te suše s druge strane ugroďż˝avaju normalno odvijanje poljoprivredne proizvodnje (a samim tim pogoršavaju problem gladi u svijetu), te dovode do problema s opskrbom pitkom vodom. Procjenjuje se kako bi se, u sluďż˝aju nastavka nepovoljinh trendova glede globalnog zagrijavanja, tijekom narednih 50 godina 40% svjetskog stanovništva (otprilike 4 mlrd ljudi!) moglo suoďż˝iti s vrlo teškim problemom nestašice vode. Rijeďż˝ju, klimatske promjene ďż˝e doprinjeti (odnosno: veďż˝ doprinose) pogoršanju nekih veďż˝ postojeďż˝ih problema - siromaštva, gladi, nasilja...

Iz opisa dinamike klimatske krize moďż˝e se zakljuďż˝iti kako ďż˝e se narednih godina ďż˝ovjeďż˝anstvo suoďż˝iti sa ogromnim prirodnim, društvenim, ekonomskim i politiďż˝kim izazovima bez presedana. Rijeďż˝ju, prirodne katastrofe (suše, poplave, uragani, vruďż˝ine, hladnoďż˝e) produbiti ďż˝e probleme opskrbom pitkom vodom, hranom, energijom... Uslijed toga ďż˝e se zaoštriti problem zadovoljavanja temeljnih potreba sve širih slojeva stanovništva.... Prirodne katastrofe ďż˝e oteďż˝ati normalno funkcioniranje ekonomije... Naposlijetku, klimatske promjene ďż˝e produbiti postojeďż˝e i izazvati neke nove politiďż˝ke probleme (pr. kontrola izvora energenata i/ili pitke vode).


Iz navedenog proizlaze dvije grupe klju�nih zadataka za nove lidere:

1. Zaustavljanje i preokretanje negativnih trendova, te uspostavljanje modela odr�ivog razvoja. Klju�ni negativni trend vezano uz klimatske promjene odnosi se na emisiju CO22.

2. Pripreme za ublaďż˝avanje posljedica prirodnih katastrofa. Istraďż˝ivanja su pokazala kako kvaliteta responsa ovisi ne o planiranju djelovanja u vanrednim situacijama, nego o kvaliteti društvenih mreďż˝a izmeďż˝u pojedinaca i institucija zaduďż˝enih za djelovanje u takvim okolnostima.