BILJEŠKE:

(1) Primjer prostorne odvojenosti uzroka i posljedica nalazimo kod Gore-a koji navodi: "U raspravama koje se vode zbog ublažavanja posljedica nestašice hrane katkad se navodi da su Afrikanci sami krivi za situaciju u kojoj se nalaze, odnosno da su uzroci korumpiranost i loše upravljanje. No, što više shvaćamo klimatske promjene, postaje nam jasnije da bi smo upravo mi mogli biti glavni krivci. SAD ispuštaju približno četvrtinu svih stakleničkih plinova na svijetu ..." Vremensku odvojenost uzroka i posljedica ilustrira i procjena prema kojoj su današnje klimatske (ne)prilike rezultanta emisije stakleničkih plinova u 70-tim godinama prošlog stoljeća.


(2) Klimatska kriza, kao što uvjerljivo pokazuje Gore, predstavlja problem visoke društvene kompleksnosti. Naime, razlike u stavovima među političkim vodstvima različitih nacija su više nego vidljive. Jednako tako su vidljive i razlike između predstavnika različitih industrija, te pripadnika organizacija za zaštitu okoliša.


(3) "U proces" obuhvaća sljedeće faze:

1 faza: Ko-iniciranje. Ovdje prezentirani prijedlog projekta predstavlja poziv na zajedničko razmišljanje svima onima koji prepoznaju navedene (kao i neke druge, ovdje nespomenute izazove) i koji žele s tim u svezi nešto poduzeti. Tijekom narednog razdoblja biti će nužno organizirati niz individualnih i grupnih sastanaka s ciljem razrade ovog prijedloga i oblikovanja zajedničke namjere. Tijekom ove faze formirala bi se skupina organizacija koja bi sudjelovala u projektu, kao i izabrali članovi projektnih timova. Predsjednici uprava organizacija bi sačinjavali Odbor za praćenje i nadzor projekta. Članovi projektnih timova bili bi novi lideri. U cilju ostvarivanja optimalnih učinaka bilo bi poželjno da iz svake organizacije u zajedničkom projektnom timu sudjeluje minimum 3-5 osoba (u daljnjem tekstu: članovi užih timova).

Ključni rezultati ove faze jesu:
- stvaranje zajedničke namjere glede svrhe i ishoda projekta, kao i procesa koji će se pritom koristiti.

2 faza: Ko-senzibilizacija tj. otkrivanje postojeće realnosti. Većina napora za institucionalnim promjenama ne postiže planirane učinke primarno zbog početnog neuspjeha u jasnom sagledavanju postojeće realnosti. Uobičajeni način promatranja realnosti sastoji se u preslikavanju mentalnih modela, u korištenju uobičajenog načina razmišljanja i ponašanja. Korištenje uobičajenog načina razmišljanja i ponašanja prihvatljivo je u stabilnim okolnostima. Kako živimo u nestabilnim vremenima (v. dinamična, društvena i generativna kompleksnost) korištenje uobičajenog načina razmišljanja i ponašanja može biti izvor kobnih nesporazuma i pogrešaka. Sukladno rečenom, članovi projektnog tima rade zajedno kako bi sagledali sadašnju realnost iz različitih perspektiva, te postali svjesni svog načina razmišljanja. Ova faza procesa ostvaruje se putem:

- Dijaloških intervjua. Intervjue bi obavljali članovi timova (što znači da bi se prije toga obavilo osposobljavanje za taj zadatak). Ciljne skupine za intervjuiranje bili bi ključne zainteresirane strane/dionici njihovih organizacija. Posredstvom tih intervjua sudionici bi se upoznali s percepcijom dosadašnje prakse OR/DOP-a njihovih organizacija od strane njihovih ključnih dionika.

- Početne radionice na kojoj bi članovi užih timova prezentirali nalaze svojih intervjua. Tijekom radionice, koja bi se realizirala korištenjem metode World cafe, sudionici bi mogli identificirati sličnosti i razlike glede postojeće prakse OR/DOP-a, te stvoriti zajedničku sustavnu sliku cjeline sustava. Na temelju te slike zatim bi odlučili o izboru 5-6 ključnih tema kojima bi se posvetili u nastavku rada. Sukladno tome formiralo bi se 5-6 pod timova (za svaku temu po jedan). Pored toga članovi tima bi se na radionici upoznali sa cjelinom U procesa, radili na razvoju sposobnosti potrebnih za njegovu realizaciju (npr. riječ je o razvoju sposobnosti sustavnog načina razmišljanja, reflektivne/dijaloške komunikacije, kreiranja osobnih i zajedničkih vizija), upoznali sa suvremenim pristupom liderstvu (kao jedna od podloga poslužili bi tekstovi objavljeni na portalu www.Quantum21.net), upoznali s teorijom i praksom održivog razvoja/društveno odgovornog poslovanja. Ovisno o potrebama i interesima članova timova o ovim bi se temama mogle organizirati zasebne radionice.

- Studijskog putovanja. Riječ je o odlasku članova užih timova u institucije koje su, po izabranim ključnim temama, postigle značajne rezultate. Posjete tim institucijama omogućila bi članovima tih timova stjecanje neposrednih iskustava s praksom tih institucija, kao i novih, dubljih uvida o sustavu koga pokušavaju shvatiti i promijeniti.

- Radionica za izradu scenarija budućnosti. Tijekom prvog dijela ove faze projekta članovi projektnog tima ostvaruju zajedničko razumijevanje postojeće realnosti. Stoga u nastavku rada oni pozornost preusmjeravaju prema budućnosti kreirajući 3-4 scenarija glede razvoja prakse OR/DOP-a u njihovim organizacijama.

Ključni rezultati faze ko-senzibilizacije jesu:
- drugačiji način promatranja realnosti. Učesnici projekta počinju sagledavati realnost na novi, sustavni način.
- duboko, zajedničko razumijevanje sadašnjosti i nastajuće realnosti organizacija, kao i okruženja u kojem one djeluju,
- stvaranje inspiracije vezano uz ostvarivanje željene budućnosti.