BILJEŠKE:
(1) Primjer prostorne odvojenosti uzroka i posljedica nalazimo kod Gore-a koji navodi: "U raspravama koje se vode zbog ubla�avanja posljedica nestašice hrane katkad se navodi da su Afrikanci sami krivi za situaciju u kojoj se nalaze, odnosno da su uzroci korumpiranost i loše upravljanje. No, što više shva�amo klimatske promjene, postaje nam jasnije da bi smo upravo mi mogli biti glavni krivci. SAD ispuštaju pribli�no �etvrtinu svih stakleni�kih plinova na svijetu ..." Vremensku odvojenost uzroka i posljedica ilustrira i procjena prema kojoj su današnje klimatske (ne)prilike rezultanta emisije stakleni�kih plinova u 70-tim godinama prošlog stolje�a.
(2) Klimatska kriza, kao što uvjerljivo pokazuje Gore, predstavlja problem visoke društvene kompleksnosti. Naime, razlike u stavovima me�u politi�kim vodstvima razli�itih nacija su više nego vidljive. Jednako tako su vidljive i razlike izme�u predstavnika razli�itih industrija, te pripadnika organizacija za zaštitu okoliša.
(3) "U proces" obuhva�a sljede�e faze:
1 faza: Ko-iniciranje. Ovdje prezentirani prijedlog projekta predstavlja poziv na zajedni�ko razmišljanje svima onima koji prepoznaju navedene (kao i neke druge, ovdje nespomenute izazove) i koji �ele s tim u svezi nešto poduzeti. Tijekom narednog razdoblja biti �e nu�no organizirati niz individualnih i grupnih sastanaka s ciljem razrade ovog prijedloga i oblikovanja zajedni�ke namjere. Tijekom ove faze formirala bi se skupina organizacija koja bi sudjelovala u projektu, kao i izabrali �lanovi projektnih timova. Predsjednici uprava organizacija bi sa�injavali Odbor za pra�enje i nadzor projekta. �lanovi projektnih timova bili bi novi lideri. U cilju ostvarivanja optimalnih u�inaka bilo bi po�eljno da iz svake organizacije u zajedni�kom projektnom timu sudjeluje minimum 3-5 osoba (u daljnjem tekstu: �lanovi u�ih timova).
Klju�ni rezultati ove faze jesu:
- stvaranje zajedni�ke namjere glede svrhe i ishoda projekta, kao i procesa koji �e se pritom koristiti.
2 faza: Ko-senzibilizacija tj. otkrivanje postoje�e realnosti. Ve�ina napora za institucionalnim promjenama ne posti�e planirane u�inke primarno zbog po�etnog neuspjeha u jasnom sagledavanju postoje�e realnosti. Uobi�ajeni na�in promatranja realnosti sastoji se u preslikavanju mentalnih modela, u korištenju uobi�ajenog na�ina razmišljanja i ponašanja. Korištenje uobi�ajenog na�ina razmišljanja i ponašanja prihvatljivo je u stabilnim okolnostima. Kako �ivimo u nestabilnim vremenima (v. dinami�na, društvena i generativna kompleksnost) korištenje uobi�ajenog na�ina razmišljanja i ponašanja mo�e biti izvor kobnih nesporazuma i pogrešaka. Sukladno re�enom, �lanovi projektnog tima rade zajedno kako bi sagledali sadašnju realnost iz razli�itih perspektiva, te postali svjesni svog na�ina razmišljanja. Ova faza procesa ostvaruje se putem:
- Dijaloških intervjua. Intervjue bi obavljali �lanovi timova (što zna�i da bi se prije toga obavilo osposobljavanje za taj zadatak). Ciljne skupine za intervjuiranje bili bi klju�ne zainteresirane strane/dionici njihovih organizacija. Posredstvom tih intervjua sudionici bi se upoznali s percepcijom dosadašnje prakse OR/DOP-a njihovih organizacija od strane njihovih klju�nih dionika.
- Po�etne radionice na kojoj bi �lanovi u�ih timova prezentirali nalaze svojih intervjua. Tijekom radionice, koja bi se realizirala korištenjem metode World cafe, sudionici bi mogli identificirati sli�nosti i razlike glede postoje�e prakse OR/DOP-a, te stvoriti zajedni�ku sustavnu sliku cjeline sustava. Na temelju te slike zatim bi odlu�ili o izboru 5-6 klju�nih tema kojima bi se posvetili u nastavku rada. Sukladno tome formiralo bi se 5-6 pod timova (za svaku temu po jedan). Pored toga �lanovi tima bi se na radionici upoznali sa cjelinom U procesa, radili na razvoju sposobnosti potrebnih za njegovu realizaciju (npr. rije� je o razvoju sposobnosti sustavnog na�ina razmišljanja, reflektivne/dijaloške komunikacije, kreiranja osobnih i zajedni�kih vizija), upoznali sa suvremenim pristupom liderstvu (kao jedna od podloga poslu�ili bi tekstovi objavljeni na portalu www.Quantum21.net), upoznali s teorijom i praksom odr�ivog razvoja/društveno odgovornog poslovanja. Ovisno o potrebama i interesima �lanova timova o ovim bi se temama mogle organizirati zasebne radionice.
- Studijskog putovanja. Rije� je o odlasku �lanova u�ih timova u institucije koje su, po izabranim klju�nim temama, postigle zna�ajne rezultate. Posjete tim institucijama omogu�ila bi �lanovima tih timova stjecanje neposrednih iskustava s praksom tih institucija, kao i novih, dubljih uvida o sustavu koga pokušavaju shvatiti i promijeniti.
- Radionica za izradu scenarija budu�nosti. Tijekom prvog dijela ove faze projekta �lanovi projektnog tima ostvaruju zajedni�ko razumijevanje postoje�e realnosti. Stoga u nastavku rada oni pozornost preusmjeravaju prema budu�nosti kreiraju�i 3-4 scenarija glede razvoja prakse OR/DOP-a u njihovim organizacijama.
Klju�ni rezultati faze ko-senzibilizacije jesu:
- druga�iji na�in promatranja realnosti. U�esnici projekta po�inju sagledavati realnost na novi, sustavni na�in.
- duboko, zajedni�ko razumijevanje sadašnjosti i nastaju�e realnosti organizacija, kao i okru�enja u kojem one djeluju,
- stvaranje inspiracije vezano uz ostvarivanje �eljene budu�nosti.