Promatrajući tržište rada u cjelini, u nekim sektorima kao npr. u inženjerstvu, situacija se posebno sporo mijenja. Također možemo utvrditi postojanje generalnog trenda po kojem sve veći broj žena vodi svoj vlastiti biznis.

U knjizi Breaking through the Glass Ceiling zagovarate kvalitetnije obrazovanje žena kao najbolju podlogu za napredovanje u karijeri. U mnogim zemljama velik broj žena pohađa obrazovne programe iz liderstva i poslovnog upravljanja. Dovodi li sve to, prema Vašem mišljenju, do konkretnih pomaka?

LW: Za konkretne pomake je potrebno vrijeme. Želite li razumjeti što se danas događa i ispravno procijeniti ulogu edukacije, morate se vratiti dvadesetak godina unazad, što prilično otežava naše istraživanje. Činjenica je da u današnje vrijeme sve veći broj žena pohađa i završava razne škole, tečajeve i programe, te na taj način stječe kvalitetno i visoko obrazovanje. U nekim su državama pak zamijećeni iznimno bolji rezultati djevojčica u odnosu na dječake na razini srednjoškolskog obrazovanja. No, pred nama je tek da otkrijemo kako će se sve navedeno odraziti na tržište rada u godinama koje su pred nama. Osobno sam vrlo optimistična, što ne znači da očekujem napredak bez problema. No, iskreno vjerujem kako će kritična masa mladih žena koje postepeno ulaze u različita područja rada uistinu dovesti do značajnih promjena.

U izvješću kojeg ste objavili 2001. godine ukazujete na određene probleme žena koje aspiriraju na top menadžerske pozicije. Ti su problemi prisutni čak i u skandinavskim zemljama koje se smatraju najnaprednijima u Europi po pitanju uloge i participacije žena na radnom mjestu. Koje su po Vama ključne zapreke za napredovanje žena u poslu?

LW: Rezultati skandinavskih zemalja su nas uistinu iznenadili obzirom da su to napredne zemlje koje su dostigle iznimnu razinu podrške koju pružaju zaposlenim ženama, u kontekstu jednakosti primanja, brige o djeci i slično. No, tržište rada je ipak ostalo u znatnoj mjeri segmentirano u smislu podjele na "muške" i "ženske" poslove. Zanimljivo je napomenuti da vlade skandinavskih zemalja nude vrlo izdašne novčane naknade za porodiljski dopust koje mogu primati i muškarci, ali ih uglavnom koriste žene. Mislim da je to uglavnom zato što muškarci imaju veća primanja, a dodatni problem je pritisak zajednice koja muškarca na porodiljnom dopustu ocjenjuje "feminiziranim". Opisana situacija se veoma sporo mijenja. Što se tiče segmentacije radnih mjesta, situacija je u cijelome svijetu vrlo slična. Posebice je očita u privatnom sektoru gdje se upravljanje uglavnom smatra muškim poslom.

Komentar

Kristina Horbec

Stakleni strop zasigurno je jedna od onih tema za koje nema konačnog odgovora. Postoji li ili ne postoji? Neke žene kažu da nisu imale iskustva s njim, druge kažu da jesu, dok neki kažu da on neupitno postoji, samo je pitanje njegove debljine. Već neko vrijeme pripremam ovaj tekst pa tako na tradicionalni Dan žena čitam naslove u novinama: Žene u biznisu - mnogo truda, malo podrške i podnas

pročitaj...