Gotovo u jednoj generaciji, naša je kultura iskusila dvije značajne promjene. Krute strukture rada koje su posljednjih 150 godina osiguravale relativnu stabilnost i napredak, ustupile su mjesto fleksibilnijem postindustrijskom gospodarstvu kojeg pokreću nove tehnologije i globalna konkurencija. Istovremeno, prvi put u povijesti žene su preuzele vodeća mjesta u biznisu i javnom životu. Međuodnosi ovih dviju promjena, gospodarske i društvene, u velikoj će mjeri utjecati na budućnost.
Nova ekonomija nagrađuje tvrtke koje decentraliziraju sredstva za proizvodnju koja u današnje vrijeme uključuju znanje, stručnost i ljudski talent, obzirom da je mnogo isplativije organizirati posao na raznim disperziranim lokalitetima, pa čak i u vlastitom domu, nego u velikim uredima i tvornicama. Peter Drucker nas stoga upozorava na rezultat ove promjene po kojoj pojedinac, a ne više organizacija, postaje ključno mjesto stvaranja nove vrijednosti. No, za mnoge ljude opisana koncepcija predstavlja problem. Zbog ubrzanog ritma promjene u organizacijama i smanjene sigurnosti zaposlenja, ljudi se često osjećaju bespomoćno, te stoga možemo zaključiti kako su nastupila vremena velike nesigurnosti. Unatoč tome, milijuni profesionalaca - posebice žena - uče kako da sami osmisle vlastiti posao, umjesto čekanja da im to sustav učini. Nestajanjem prepreka između posla i obitelji, kao i promjenom odnosa između organizacija i zaposlenika, žene su stavljene u znatno neugodniji položaj od muškaraca. One su pokretači društvene revolucije koja je polovici čovječanstva omogućila zauzimanje nove pozicije unutar društva u cjelini. Stoga nam proučavanje života žena u ovom trenutku nudi mogućnost procjene utjecaja društvene i gospodarske revolucije na barem tri područja javnog života:
1. Razvoj karijere i obrazovanja,
2. Razvoj poslovnog i društvenog poduzetništva,
3. Razvoj novih fizičkih, društvenih i duhovnih zajednica koje unose promjene u svjetsku kulturu.