Obzirom na navedene pozitivne znakove, danas možemo više prostora osigurati za kvalitetna istraživanja. Postavlja se dakle pitanje možemo li operacionalizirati neke od ideja unutar koncepcije služničkog vodstva? Možemo li ih znanstvenim metodama identificirati unutar organizacija? Znamo li što znači i kako izgleda kada se neka organizacija ne vodi uz pomoć koncepcije "liderstvo služenjem"? Na koji način možemo dijagnosticirati metodu u pojedinoj organizaciji, te kako pomoći liderima razviti prikladni misaoni sklop, ako su mu naklonjeni? Na kraju, možemo li doprinijeti istraživačkoj bazi te tako podržati služničko vodstvo?
Jedno od najzanimljivijih pitanja, ono kojim ću se baviti u ovom tekstu, je sljedeće: "Znamo li točno kako izgleda vodstvo koje nije služničko?" Drugim riječima, kada lideri i organizacije ne podržavaju mentalitet služenja, koje karakteristike ih tada obilježavaju? Naravno, "liderstvo služenjem" ćemo usporediti s autokratskim liderstvom, što je česta pojava u znanosti i praksi. Termin "autokratski" se koristi za opisivanje lidera koji se koriste s moći i autoritetom, odnosnom kontrolom nad drugim ljudima. To je dakle upravo ono što služničko vodstvo nije. Kada razlomite englesku riječ "autocratic" i prevedete je na latinske korijene, otkrit ćete da auto znači sam, dok cratic znači vlast. Dakle Sam(o)-vlast. Iz toga proizlazi da je autokratsko vodstvo antiteza služničkom vodstvu. Ovdje nailazimo na jedan problem. Nije da autokratsko vodstvo ne predstavlja suprotnost služničkom vodstvu, već se problem sastoji u tome što oba termina nedovoljno kvalitetno pojašnjavaju način prakticiranja liderstva u većini današnjih organizacija.
Mnoge rasprave o navedenim različitim pristupima liderstvu dovele su ih u situaciju oštrog sukobljavanja iz koje možemo mnogo naučiti. Međutim, vodstvo u organizacijama u većini slučajeva nije ni autokratsko ni služničko. Usredotočimo li se isključivo na ova dva ekstremna pristupa, mogli bismo propustiti realnost koja uglavnom obilježava organizacijski život. Istraživanja ukazuju kako u većini današnjih organizacija prevladava paternalistički pristup liderstvu što ih, više od bilo čega drugoga, sprečava da postanu istinske "služničke organizacije". Navedena je perspektiva počela nastajati kada je razvijena posebna tehnologija uz pomoć koje je moguće mjeriti razinu implementacije koncepcije "liderstvo služenjem" unutar bilo koje organizacije. Ta tehnologija se naziva "Evaluacija organizacijskog liderstva" (eng. Organizational Leadership Assessment ) - OLA metoda.
© Gonzaga University, 2005. For Croatia © Novem d.o.o.
Republished by permission from Jornal of Servant-Leadership
Prijevod: Cleo, jezici i informatika, Zagreb
Lektura: Sanjin Lukarić Uredio: Marko Lučić