Kreativno razmišljanje

Edward de Bono Edward de Bono vodeći je stručnjak na području kreativnog razmišljanja. Stručna javnost ga smatra jednim od najutjecajnijih poslovnih mislilaca i vizionara u svijetu. Predavao je na mnogim uglednim sveučilištima kao što su Oxford, Cambridge, London University i Harvard. Njegovim inovativnim idejama o razmišljanju koriste se mnoge vlade, globalne organizacije i vodeće međunarodne korporacije kao što su npr. Microsoft, IBM, DuPont, Prudential, Ford, GM, Motorola, Ericsson, Citicorp, Bank of America, Siemens, Nokia, TATA, Shell i Exxon. Autor je 70 knjiga koje su prevedene na 39 jezika.

U ovom broju q21 prenosimo Vam razgovor s g. Edwardom de Bonom o razvoju, primjeni i utjecaju njegovih metoda koje se odnose na razmišljanje i kreativnost.


U posljednjih 38 godina napisali ste sedamdesetak knjiga u kojima se bavite razvojem razmišljanja, ponajviše "lateralnim razmišljanjem" koje opisujete kao "proces korištenja informacija kako bi se unaprijedila kreativnost i reorganiziralo razumijevanje". Što Vas je nadahnulo u radu i na koji je način Vaša znanstvena podloga utjecala na razvoj ideja i tehnika?

Edward de Bono: Smatram da je moje obrazovanje značajno utjecalo na razvoj mojih ideja koje se u velikoj mjeri zasnivaju na medicini i psihologiji. U medicini sam se susretao sa složenim sustavima žlijezda, bubrega, krvotoka, disanja, te sam onda iz tog znanja izveo načela po kojima funkcioniraju samoorganizirajući biološki sustavi. Zatim sam ta načela primijenio na neuronsku mrežu u mozgu i shvatio da mozak funkcionira na istim principima. Tako sam dobio inspiraciju da napišem moju najznačajniju knjigu The Mechanism of Mind .

Profesor Murray Gell-Mann, dobitnik Nobelove nagrade za otkriće kvarka, računalnim je stručnjacima povjerio zadatak simuliranja moje teorije te je zaključio da se funkcioniranje odvijalo točno onako kako sam i predvidio. Prvi put u ljudskoj povijesti mogli smo povezati razmišljanje i metode razmišljanja s načinom na koji mozak funkcionira. Ova je knjiga tako postala temelj za razvoj posebnih alata lateralnog razmišljanja koje se u svojoj suštini odnosi na formalnu i promišljenu kreativnost.

Da li ste u procesu razvoja svojih ideja, alata i scenarija za razmišljanje ikada mijenjali svoje prvobitne zaključke?

EB: Ne, nisam. Proces razvoja svojih ideja usporedio bih s ulaskom pojedinca u novi svijet ili novu zemlju. Uđete, pogledajte oko sebe i vidite mnogo toga novoga, ali se osnovno razmišljanje ne mijenja. Ili možda s Euklidovom geometrijom koju i danas koristimo, iako je nastala prije više od 2000 godina. Temelji se ne mijenjaju.