Treba li nam kreativnost?

Ivana Nikolić Ivana Nikolić akademska je slikarica te diplomirani dizajner odjeće. Posljednjih desetak godina uspješno vodi agenciju za tržišno komuniciranje Indigo koja je odgovorna za brojna kreativna rješenja na hrvatskom tržištu. Predsjednica je Udruge MRAK, mreže za razvoj i kreativnost koja iza sebe ima veći broj projekata poput Dana kreativnosti i inovativnosti i nove društvene mreže Mozgalo. Cilj udruge razvijanje je kreativnosti u gospodarskom okruženju i poticanje gospodarskog rasta.

Ukoliko imate neki problem ili situaciju koju treba riješiti bacate li se intenzivno na razmišljanje i kreiranje novih rješenja ili ležerno prekopate po već postojećim informacijama, prijedlozima, savjetima i samo ih integrirate u svoj sustav?

Velike tvrtke često koriste usluge stranih konzultanata i ne razmišljajući o činjenici da su oni došli iz sasvim drugačijeg sustava i barataju informacijama koje nisu iz naših podneblja. Informacije su izuzetno bitne i dosta ih je lako naučiti, prikupiti i testirati. Vjerojatno je iz tog razloga edukacija bazirana uglavnom na informacijama. Međutim, tu je i kraj funkcionalnosti informacija, a i problem kod edukacije. S informacijama vrlo lako saznajete sve o prošlosti kao i možda dosta bitnih činjenica o sadašnjosti no ukoliko se nalazite u fazi stvaranja novih vrijednosti i generiranja potpuno novih rješenja tada su informacije samo evidencija već postojećeg i kvalitetna baza za optimizaciju procesa. Razlog zbog kojeg često ulazimo u zabludu je taj što informacija može biti zamjena za razmišljanje, ali razmišljanje nikad ne može biti isto što i informacija. Kada o nekoj materiji saznate skoro sve informacije tada se realizacija pretvara u rutinu koju vrlo lako može savladati bilo koji stroj ili računalo. U današnje doba, kada je stvaranje novih vrijednosti, ideja i proizvoda apsolutni prioritet za razvoj konkurentnosti i opći napredak, razmišljanje i kreativnost su postale neophodnost funkcioniranja svakog sustava. Sve velike svjetske sile maksimalno ulažu u razvoj znanosti, obrazovanja i kupovinu "mozgova" kako bi ostali na vrhu ili stvorili novu vrijednost i bili konkurentni, drugačiji. Kreativni i inovativni umovi su na cijeni diljem svijeta kao i razvoj kreativnosti kao takve.

Kroz dvadeseto stoljeće čovjek je razvio industriju i ne sluteći da će sistematizacija i mehanizacija procesa u kombinaciji s takozvanim konstantnim usavršavanjem odnosno smanjenjem pogreške dovesti do zanimljivog fenomena. Čovjek se radeći konstantno trudi izbjegavati pogreške i sve informacije koje ima koristi u smjeru usavršavanja. Sustavi organizacije, sustavi kontrole, do detalja razvijeni proizvodni procesi nam daju jako puno slobodnog vremena za razmišljanje i kreiranje, ali kroz sve te procese smo izgubili talent za razvoj neadekvatnih rješenja ili jednostavnije rečeno pogrešaka.

Sustav kontrole i usavršavanja je u nama čak razvio i strah od pogreške pa u zapadnom sustavu polarizacije dobra i zla više ni ne prihvaćamo prirodnu nesavršenost. Plastika i perfekcionizam, dobro i zlo, doveli su nas glatko do savršenstava bez pogreške tako da sada već i sasvim normalne i prirodne elemente nazivamo pogreškama. Takav pristup nam je oduzeo dosta bitan segment za razvoj kreativnosti, a to je kritičko razmišljanje i kultura neslaganja. Prvenstveno iz razloga što je stvoreno mišljenje da je jedna strana sigurno u pravu, a druga u krivu pa se tako na tome umjesto zdravih debata i novih rješenja razvijaju sudski procesi, ratovi i mržnje.