Druga strana pristupa treningu je povezana sa životnim stavovima i životnim stilom pojedinca. Tako je npr. dokazano da su ljudi kreativniji u periodu neprekinutog slobodnog vremena, za vrijeme dugih putovanja automobilom ili za dugih izbivanja iz ureda, kada ih nitko ne uznemirava. Zanimljivo je da ekstrovertirane osobe također cijene ovaj "slobodni prostor" koji se obično povezuje s osobnom sviješću, subjektivnim unutrašnjim svjetovima, slobodnim i neograničenim razmišljanjem te kreativnošću. Rezultati provedenih intervjua s predsjednicima uprava i izvršnim direktorima vodećih britanskih tvrtki ukazuju na činjenicu da su najvažnije ideje (povezane s poslovanjem) nastale izvan, a ne za vrijeme radnog vremena, u situacijama povezanim s opuštanjem i uživanjem, dakle za vrijeme slušanja glazbe, šetnje uz more, rada u vrtu ili slično, odnosno aktivnostima koje su povezane s neprekinutim "slobodnim prostorom". To znači da će dvadeset minutna šetnja parkom biti znatno važnija za produktivnost djelatnika od mnogih sati provedenih u kaotičnoj atmosferi poslovnog ureda. Predmet našeg istraživanja su bili izvršni direktori koji su sami odlučivali gdje i kako će provoditi svoje vrijeme. Rezultati su pokazali da su razvili posebne obrasce u svojim životima koji su im omogućili da "kvalitetnije razmišljaju" (u odnosu na druge ljude), što ih je u konačnici i dovelo na liderske pozicije. Istraživanje je također pokazalo da menadžeri srednje razine nemaju toliku slobodu u kreiranju životnih obrazaca koji bi im zatim osigurali optimalno razmišljanje, kreativnost i rezultate, no svakako znaju da uporan rad na rješavanju problema bez mentalnog odmora ili promjene okoline u konačnici može biti kontraproduktivan. Izvršni direktor jedne mega-kompanije je tako priznao da uvijek odlazi na zahod kada mora kreativno riješiti neki problem!

Čini se da u većini organizacija postoji tek mali broj ljudi koji se mogu oduprijeti pritisku lijeve moždane polutke koja guši istinsku kreativnost. Stoga je opći pristup treninga usmjeren na podizanje svijesti o tome kako potaknuti razmišljanje desnom moždanom polutkom, te na koji način, u smislu životnih stavova, rada, odmora i načina života, možemo bolje prihvaćati ideje iz desne moždane polutke. Metode koje omogućuju postizanje opisanih ciljeva već su razvijene, a uključuju opuštanje i sposobnost dostizanja alfa valova prema potrebi. Druge metode uključuju promišljeno mijenjanje životnog stila i običaja, u pokušaju da se promjeni životna perspektiva, te da se postigne stimulacija desne moždane polutke. Navede metode nisu primjenjive na razini "problem-to-problem". Obzirom da smo u glavnim crtama pojasnili opći pristup za razvoj kreativnosti, u nastavku teksta ću pojasniti ostale metode koje potiču kreativnost na razini "problem-to-problem", no uvijek u kontekstu opisanog pristupa.
Metoda "trik rečenica"

Metoda "trik rečenica" (eng. sleight of mouth) se koristi primjenom različitih perspektiva na bilo koju "izjavu o problemu". Započinje s nekim problemom za kojeg se traži rješenje ili nova perspektiva koja će nam osigurati pomak. Nije važno da li je problem osobne ili poslovne prirode, bitno je da ga se oblikuje u nekoliko riječi. Na primjer: "Radni stol mi je uvijek neuredan", "Nikada neću ostvariti svoje mjesečne ciljeve", "Umorniji sam nego inače"... Metoda trik rečenica na probleme primjenjuje odgovore iz 13 različitih kutova kako bi se dobila drugačija situacijska perspektiva. U primjeru problema neostvarenih mjesečnih ciljeva, odgovor tipa: "Više ćeš zapeti sljedeći mjesec" osigurava pozitivan ishod. Drugi odgovor tipa: "Pa to uopće nije problem" oslanja se na osobne vrijednosti koje nekome mogu biti važne. Sljedeći odgovor tipa: "Nije važno što nećeš postići cilj, nego je važno što se toliko brineš" traži drugačiji ishod, dok odgovor tipa: "Možda će sljedećeg mjeseca biti bolje" mijenja vremenski horizont. Odgovor: "To je kao kad ti pobjegne autobus, uvijek naiđe drugi" se koristi metaforom, dok onaj tipa: "Možda zbog toga dobiješ otkaz" nudi negativne posljedice. Odgovor: "Pretpostavljam da je život prepun neostvarenih ciljeva" odnosi se na općenitu perspektivu ili generalizaciju.