Kreativnost: Idejom do uspjeha

Maja Priselac Maja Priselac, PR Manager u tvrtki Indigo komunikacije završila je Fakultet političkih znanosti u Zagrebu, smjer novinarstvo i odnosi s javnošću. Višegodišnje novinarsko iskustvo stekla je na Hrvatskoj radioteleviziji, Večernjem listu te brojnim lokalnim medijima. Volonterka je Udruge Artus i članica Udruge Nikola Tesla - Genij za budućnost.

"Vidiš stvari; i kažeš - ZAŠTO, ali sanjam stvari koje nisu nikada postojale; i kažem - ZAŠTO NE" - George Bernard Shaw


Kreativnost dolazi od latinske riječi „creatus“ što u doslovnom prijevodu znači „koji je narasao“, pretpostavlja stvaranje nečeg novog i originalnost, smatrana je jednostavnom pojavom, a zapravo je vrlo složen proces. Isprva se pripisivala umjetnicima i književnicima, a danas je važan faktor gospodarstva, preduvjet razvoja i izazov lidera svake ozbiljne organizacije. Ona je kreativnost.

Kreativna povijest kreativnosti

Pojam i koncept kreativnosti mijenjao se kroz povijest. Sam termin pojavljuje se s kršćanstvom. Tada riječ „creatio“ postaje riječ kojom se opisuje Božje stvaralaštvo. U doba prosvjetiteljstva kreativnost je spominjana često u teoriji umjetnosti, a povezivala se s konceptom mašte. Krajem devetnaestog i početkom dvadesetog stoljeća vodeći znanstvenici poput Hermana von Helmoholtza i Henrija Poincaréa počinju javnu raspravu o svojim kreativnim procesima, a upravo njihove rasprave temelj su izučavanja Grahma Wallasa koji s Richardom Smithom u knjizi Art of Thought predlaže jedan od prvih modela kreativnih procesa. Prema tom modelu kreativni proces sastoji se od pet dijelova, pripreme, inkubacije, nagovještaja, prosvjećivanja i potvrde. Arthur Kestler u knjizi The Act of Creation navodi tri tipa kreativnog pojedinca, Umjetnika, Mudraca i Šaljivčinu, a upravo su sva tri tipa kreativaca, smatraju mnogi, potrebna u organizacijama.

Zašto smo kreativni?

Autori članka “Kreativna inovacija: mogući moždani mehanizmi” Kenneth M. Heilman, Stephen E. Nadeau i David O. Beversdorf navode kako se izrazito kreativne osobe od ostalih razlikuju po visokoj razini stručnog znanja, sposobnosti divergentnog razmišljanja posredstvom frontalnog režnja mozga i sposobnosti moduliranja neurotransmitera poput norepinerfina. Frontalni režanj mozga smatra se odgovornim za stvaranje ideja, a temporalni za obradu, ispravljanje i procjenu ideja. Abnormalnosti poput depresije u frontalnom režnju smanjuju razinu kreativnosti, a obrnuto, abnormalnosti u temporalnom režnju povećavaju razinu kreativnosti.