Mogućnosti umjesto problema

Lindsey N. Godwin Lindsey N. Godwin, doktorica znanosti, profesorica menadžmenta na College of Business pri Champlain College, su-osnivačica Taos Institute. Ugledni je stručnjak na području razvoja lidera, etike i morala u biznisu, s posebnim interesom na području uloge kolaborativnih tehnologija međuljudskih odnosa u organizacijskom razvoju i sustavnim promjenama.

Jeste li se ikada zapitali što je zajedničko transportnoj kompaniji vrijednoj 4 milijarde US$, telekomu s liste "500 najvećih" časopisa Fortune, jednoj od najbrže rastućih pržionica kave u svijetu, najvećem karipskom maloprodajnom lancu mješovite robe i industrijskoj zoni u Ohiu? Svi oni u svom svakodnevnom poslu usredotočeni su na pozitivno, na "ono što doista funkcionira", čime ostvaruju nevjerojatne poslovne rezultate. Zvuči jednostavno, zar ne? No ipak, u svijetu u kojem nas mediji svakodnevno obasipaju negativnostima, u kojem svaki poslovni sastanak počinje s "problemom", stiče se dojam kako uopće nije jednostavno tako nešto ostvariti.

Naravno, nesporno je da biznis ima svoje probleme. Počevši od konflikata na relaciji menadžment – zaposlenici, konflikata među samim zaposlenicima, preko kaosa u opskrbnom lancu do velikih izazova zadovoljenja potreba klijenata, bezbrojna su i sporna pitanja kojima su lideri i menadžeri svakodnevno okupirani. Upravo zbog toga mnogi od njih na organizacije su vremenom počeli gledati kao na veliki problem koji treba riješiti. Dakako, opće je poznato da ni jedna organizacija nije osnovana s namjerom da bude problem, već naprotiv, da bude solucija za rješenje problema - kreiranje novog proizvoda ili isporuku usluge za kojom postoji potražnja na tržištu. Zapitajmo se stoga sljedeće: "Što bi se desilo kada bi lideri i menadžeri zamijenili svoje mentalne modele u kojima su organizacije 'strojevi u potrebi za stalnim popravcima' slikom u kojoj su organizacije 'živući organizmi i mreže odnosa' beskrajne snage i bezgraničnih mogućnosti?" Pristup organizacijskim promjenama i razvoju nazvan AP - afirmativno propitivanje (eng. AI - appreciative inquiry) osigurava strukturalnu okosnicu ovom iznimno važnom i zahtjevnom pothvatu.

Duže od dva desetljeća AP pristup pomaže liderima i menadžerima širom svijeta usmjeriti se na pozitivno u njihovim organizacijama, na "ono što funkcionira" kako bi identificirali najbolje kvalitete i uspješnu praksu kompanije gradeći zatim na njima trajne i održive promjene. Primjena AP-a u praksi u nekim je slučajevima impresivno unaprijedila poslovne rezultate pokazavši time da je učinkovitija od pukog kreiranja pozitivnog organizacijskog ozračja.

Priča o Green Mountain Coffee Roasters (GMCR) jedan je od primjera izuzetnog utjecaja AP-a na neku tvrtku. Green Mountain Coffee Roasters (GMCR) kompanija za proizvodnju i distribuciju kave osnovana 1981. godine. Od samog osnutka snažno je rasla dosegnuvši u kasnim 90-im tržišnu valorizaciju od 100 milijuna US$. Obzirom da su težili daljnjem organskom širenju koje neće ugroziti fleksibilnost, uprava je u strateškim smjernicama odlučila koristiti AP pristup kao osnovno sredstvo u nakani da dostignu spomenuti cilj kojeg su sami nazvali "25¢ Challenge". Tako je AP metoda prvo primijenjena u nabavnom procesa što je rezultiralo smanjenjem fiksnih troškova poslovanja i unaprijeđenom konkurentnošću na tržištu. Poboljšana efikasnost naručivanja smanjila je i operativne troškove za 25 centa po funti kave ("pound of coffee" = 0,45 kg, op. ur.) što okvirno iznosi 7 % ukupnih troškova poslovanja. Bivši financijski direktor tvrtke Bob Britt jednom je prilikom izjavio: "U svakom poslovnom procesu identificirali smo 'ono najbolje' nakon čega smo 'najbolje' nastojali prenijeti na druge procese". Danas je GMCR najbrže rastuća kompanija za prodaju pržene kave u svijetu, rangirana na petom mjestu Forbesove liste "200 najvećih malih poduzetnika" u 2009. godini u SAD-u. U razdoblju od početka primjene AP metode do 2009. godine cijena dionica porasla je s 18 US$ na 100 US$ po dionici (izvor: NASDAQ). Iako zvuči nevjerojatna, priča je posve istinita. Slična impresivna postignuća AP metoda polučila je mnogim kompanijama i organizacija diljem svijeta.

Začeci AP pristupa javljaju se u ranim osamdesetim 20. stoljeća u radovima Davida Coopperidera i Suresha Srivastve na Sveučilištu Case Western Reserve, na temelju praktičnih nalaza stečenih na uglednoj medicinskoj ustanovi The Cleveland Clinic. Dvojica stručnjaka ispitivali su djelatnike klinike o inspirativnim trenucima na poslu i vremenima kada je bolnica prolazila svoje najbolje dane. Istraživanje ih je tijekom vremena navelo da zaključe kako je samo traganje za odgovorima na postavljena pitanja prouzročilo porast uzbuđenosti i entuzijazma kod zaposlenika te da puko analiziranje pozitivnih organizacijskih aspekata unapređuje funkcioniranje sustava. Promišljajući o svojem otkriću počeli su preispitivati prevladavajući tradicionalni mentalni sklop menadžera po kojem su "organizacije-problemi-koje-treba-riješiti" kako bi predložili posve drukčiji pristup organizacijskim promjenama utemeljen na novim pitanjima kao što je primjerice ovo: "Što je to što čini sustav životnim u trenucima njegove najveće snage i uspješnosti?"



Cijeli tekst objavljen u stručnom časopisu qLife...