Uvodnik: Gary Hamel: O liderstvu i strategiji

Marko Luďż˝iďż˝ Marko Luďż˝iďż˝, urednik i ďż˝lan uprave struďż˝nog ďż˝asopisa qLife i portala Quantum21.net.

Gary Hamel je osnivaďż˝ i predsjednik savjetniďż˝ke tvrtke Strategos, gostujuďż˝i profesor na London Business School te istaknuti znanstveni suradnik na Harvard Business School. Hamel je jedan od najutjecajnijih mislioca s podruďż˝ja strategije u zapadnom svijetu. Zajedno s C.K. Prahaladom smatra se zaďż˝etnikom stvaranja novog jezika strategije te razvoja ideja i pojmova kao što su strateška namjera, kljuďż˝ne kompetencije, imaginativne korporacije, strateška arhitektura i predviďż˝anja (buduďż˝nosti) industrije. Njegov rad utjecao je na promjenu smjera i sadrďż˝aja strategije u mnogim kompanijama širom svijeta. Pored knjige koja je postavila temelje nove paradigme strateškog upravljanja Competing for the Future, Hamel je tijekom devedesetih godina u ďż˝asopisu Harvard Business Review objavio devet ďż˝lanaka (od kojih je sedam u koautorstvu s Prahaladom).

U posljednje vrijeme posebno privlaďż˝i paďż˝nju struďż˝ne javnosti svojim angaďż˝man na projektu MIX – Management Innovation eXchange, internetskoj platformi koja je pokrenuta s ciljem revolucionarizacije znanosti i prakse liderstva i menadďż˝menta.

Hamel tvrdi kako menadďż˝ment, kao skup metoda i alata koje koristimo kako bi iz raspoloďż˝ivih resursa produktivno stvorili korisne outpute, "nedvojbeno predstavlja jedan od najvaďż˝nijih izuma ljudskoga roda. Menadďż˝ment nije ništa drugo doli tehnologija ljudskih postignuďż˝a koja je posljednjih stoljeďż˝a znaďż˝ajno doprinijela globalnom napretku".

Meďż˝utim, problem se sastoji u tome što su znaďż˝ajna dostignuďż˝a na polju menadďż˝menta uglavnom nastala u relativno davnoj prošlosti, prije više desetaka godina. Dizajn radnog procesa, projektni menadďż˝ment, analiza varijance, budďż˝etiranje, financijsko izvješďż˝ivanje, procjena uďż˝inkovitosti, podjela rada, brand management - ova i mnoga druga znaďż˝ajna "otkriďż˝a" ostavština su davnih vremena s poďż˝etka 20. stoljeďż˝a. Istina je zapravo da je znanost koju nazivamo "modernim menadďż˝mentom" otkrivena davnih godina 19. stoljeďż˝a. A te rane zaďż˝etnike, pionire menadďż˝menta, opsjedala su dva kljuďż˝na problema:
1. Kako pridobiti polu obu�ene radnike koji su iz dana u dan obavljali iste repetitivne poslove da kontinuirano pove�avaju produktivnost?
2. Na koji na�in koordinirati aktivnosti kako bi se postigla masovnost proizvodnje kompleksnih roba i usluga?

Pojednostavljivanjem posla i specijalizacijom odgovor je na prvo pitanje. Odgovor na drugo pitanje odnosi se na raďż˝unovodstveni sustav i sustav izvještavanja radi maksimiziranja kontrole i minimalizacije odstupanja. Tako je stvorena moderna birokratska organizacija – Menadďż˝ment 1.0 – koja je ekspresno postala globalnim standardom ostavši takvim do današnjih dana. Stoga su menadďż˝erski upravljaďż˝ki alati bilo gdje u svijetu vrlo sliďż˝ni, bilo da se radi o globalnom proizvoďż˝aďż˝u, start-up tvrtki IT sektora ili nekoj javnoj instituciji, bilo da su oni smješteni u Tokiju, Frankfurtu ili pak u New Yorku.