Svoj doprinos vidim u razvoju "novih pogleda" i novih perspektiva. Smatram kako je to puno bli�e istra�iva�kim aktivnostima usmjerenim na stvaranje teorije, negoli na njeno testiranje. �ini mi se kako vrijednost istra�ivanja nije povezana s kvalitetom testiranja, sve do to�ke pronala�enja evidentnih nalaza, ve� pravu vrijednost istra�ivanja vidim u stvaranju "novih pogleda" koji ljudima mogu osigurati novi na�in gledanja na stvarnost.

Promotrimo li rad Petera Sengea, vidimo da je on razvio koncepciju organizacijskog uďż˝enja kao "novog pogleda". Svjesno promišljanje o procesu akumuliranja znanja unutar velikih organizacija ustvari jest "novi pogled". U tom kontekstu, svoj doprinos drugaďż˝ijem promišljanju vidim u osvješďż˝ivanju vaďż˝nosti kompetencija organizacije. To bi bio jedan doprinos.

Drugi doprinos vidim u osvješďż˝ivanju ďż˝injenice kako se suparništvo ne odvija iskljuďż˝ivo u domeni trďż˝išta i proizvoda. Subjekti konkuriraju jedni drugima i u domeni predviďż˝anja - odnosno kreiranja stavova o buduďż˝nosti. Konkuriranje se dogaďż˝a i u domeni prilika za ostvarivanje buduďż˝eg razvoja, kao i u domeni privlaďż˝enja i zadrďż˝avanja znaďż˝ajnih partnera i komplementarnih resursa koji se nalaze izvan kompanije. Opďż˝enito gledano, kada govorimo o konkurenciji, u 99% sluďż˝ajeva mislimo na konkuriranje cijenom unutar postojeďż˝eg trďż˝išta, borbu za klijenta i sliďż˝no. Prema mojem mišljenju, u mnogim sredinama i u mnogim industrijama, navedeno predstavlja samo djeliďż˝ ukupnog suparništva. Osobni doprinos vidim upravo u skretanju paďż˝nje javnosti na ova pitanja.

Sljede�i doprinos je koncepcija "elasti�nosti". Iako tako ne izgleda, teorija kompleksnosti nam ukazuje da vitalnost neke organizacije ne proizlazi iz sklada, iz ravnote�e, ve� iz neravnote�e. Situacija u kojoj prevladava nesklad, neravnote�a ili jaz izme�u resursa i aspiracija, preduvjet je vitalnosti korporacije.

Takoďż˝er postoji doprinos koji se odnosi na usmjeravanje pozornosti prema problemu "što ďż˝initi kako bi stvorili novi konkurentski prostor?" To je ono što nazivam upravljanje migracijskim putevima: stvaranje koalicija, nametanje standarda, okupljanje komplementarnih resursa, razvoj kompetencija, istraďż˝ivaďż˝ki i eksperimentalni marketing. Sve je to potrebno kako bi se ostvarila vizija buduďż˝nosti. Eto, to su neki od doprinosa...

COS: Koje zna�enje ima pojam "organizacija", a koje "strategija"? U kakvom su oni odnosu?

GH: Pojam "strategija" bih definirao kao organizirano, svrhovito zajedniďż˝ko djelovanje usmjereno ka stvaranju ekonomskog blagostanja i individualne svrhe. Odnosi se na ljude, pojedince u organizaciji. Stoga smatram kako organizacije ne mogu biti dugoroďż˝no odrďż˝ive bez osjeďż˝aja svrhovitog usmjerenja. Velika prednost ďż˝ovjeka pred drugim biďż˝ima jest njegova sposobnost utjecaja, promjene okruďż˝enja, mijenjanja postojeďż˝eg i stvaranja novog. No, ďż˝ovjek u tom procesu mora znati što ďż˝eli stvoriti. Mislim da su granice izmeďż˝u pojmova "strategija" i "organizacija" popriliďż˝no zamagljene. Dozvolite mi da to kaďż˝em na drugaďż˝iji naďż˝in. Te dvije koncepcije su u tolikoj mjeri meďż˝uovisne da se o njima gotovo i ne moďż˝e razgovarati kao o dvjema razliďż˝itim kategorijama. Za mene je to jedna te ista stvar. No, reducirate li strategiju na planiranje, a organizaciju na strukturu, tada moďż˝emo govoriti o razliďż˝itosti. S druge strane, ako pak razmišljate o strategiji kao o suštinskom procesu kumuliranja novih vrsta znanja, te o organizaciji kao o suštinski zajedniďż˝koj svrsi, tada linija podjele opet nije tako jasna.