Što smo nau�ili pa�ljivim motrenjem inovacija?
Izu�avanje inovacije danas više nije nikakva novost. Iza nas je pedesetak godina temeljitih znanstvenih istra�ivanja koja su jasno pokazala kako su problemi s inovacijama u mnogo ve�oj mjeri povezani s upravlja�kim propustima negoli s tehnologijom. Vjerojatnije je da su povezani s okru�enjem u kojemu se tehnologija koristi negoli sa samom tehnologijom; s odnosima organizacije i njezinih dionika; s liderima koji nisu sposobni inspirirati sljedbenike. Ovi �imbenici od klju�ne su va�nosti za uspjeh ili neuspjeh odre�ene inovacije. Tijekom godina tako�er smo shvatili kako su inovacije u mnogo ve�oj mjeri pitanje kvalitetnog upravlja sustavom nego znanosti i tehnologije. Stoga je pokretanje novog Center for innovative learning u okvirima poslovne škole IEDC - potez posve prikladan trenutnim potrebama!
Slogan poslovne škole IMD: "Kako kreirati iskustvo istinskog u�enja?" oduvijek je bio u središtu našeg zanimanja. Smatramo kako smo dobrano zašli na put pronalaska adekvatnog odgovora na ovo neobi�no va�no pitanje. Prije svega, potrebno je usvojiti više jednostavnih lekcija:
1. Klijent uvijek mora biti u središtu pa�nje. Prije svega drugoga, uvijek treba imati na umu da pri�a o inovacijama zapo�inje s klijentom. Za uspješnu komercijalizaciju inovacije nije dobro primarno se usmjeriti na inovatora umjesto da razmišljamo o �ovjeku kojem je ona namijenjena: osobu koja �e novu ideju spremno platiti vlastitim novcem. Poznajete li svoje klijente toliko dobro da s njima kvalitetno sura�ujete na izradi novog proizvoda, prema njihovim potrebama, tada ste na pravom putu da vaše inovacije u�inite uspješnima. Kao najbolji stru�njaci za svoja vlastita �ivotna iskustva, klijenti o proizvodu uvijek znaju više od autora.
Rade�i na knjizi Virtuoso Teams (Andy Boynton, Bill Fischer, Virtuoso Teams, London, Financial Times, 2005.), došli smo do jedne va�ne spoznaje: odnose s klijentima nije dobro graditi na uvrije�enim stereotipima, prisutnim u svakom biznisu i svakoj industriji, koji se svakodnevno šire na jutarnjim kavama, poslovnim ru�kovima i ve�erama jer nas oni uvijek navode da klijentima pru�imo manje nego što mo�emo te time ostavimo njihove potrebe nezadovoljenima. Uspješne inovacije obi�no oplemenjuju klijente. Percipirati korisnike kao slo�ena, zanimljiva i sofisticirana bi�a spremna više potrošiti kako bi zadovoljili svoje potrebe pravi je pristup pokretanju svakog inovativnog projekta.
Svi mi mnogo govorimo i �esto naglašavamo koliko je va�no "slušati klijenata". Iskreno govore�i, nitko se time baš ne voli baviti. Skloni smo vjerovati da dobro poznajemo svoje klijente. No, svaki puta kada zamolimo polaznike da odvoje odre�eno vrijeme za iskren i otvoren razgovor sa svojim klijentima, svjedo�imo kako dolaze do novih informacija i slo�enih pojedinosti kojih do tada nisu bili svjesni. �esto se tada desi da saznaju kako su klijenti voljni platiti nešto što oni sami nikada ne bi uzeli u obzir. Dakle, kada dobro prou�imo i upoznamo klijenta te se nakon toga prilagodimo njegovim potrebama, na dobrom smo putu da prona�emo sretno rješenje.
2. Uklju�ivanje je posebno va�no. U proces stvaranja inovacije va�no je uklju�iti �im više perspektiva; više glava pametnije su od jedne. Slo�ene situacije zahtijevaju slo�ena rješenja – toliko slo�ena koliko treba da se problem uspješno riješi. Zato nam trebaju mišljenja razli�itih ljudi, razli�ite perspektive, ideje i uvidi, a to nam ne mo�e pru�iti jedna osoba. Osiguranje prostora za sudjelovanje ve�eg broja sudionika klju�no je za kvalitetu inoviranja. Me�utim, uklju�ivanje ljudi u projekte zahtjevna je liderska kvaliteta na koju rijetko nailazimo. Osim toga, od lidera tra�i odre�enu dozu samouvjerenosti koja �e okupljenim pojedincima dozvoliti da se iska�u u punom svjetlu. Na�alost, navedene kvalitete rijetko susre�emo.