Primjerice, direktori odjela ljudskih resursa s kojima sura�ujem svake godine iznova mi govore kako su uspjeli zaposliti sjajne pojedince. Nakon toga osobno upoznam te ljude kako bi opet iznova uvidio koliko su samo ambiciozni, energi�ni i �eljni znanja. Nakon nekog vremena pregledam njihove performanse da bi opet iznova svjedo�io istim, posve prosje�nim rezultatima, bez obzira radi li se o novacima zaposlenim na razini uprave korporacije, poslovne jedinice ili projektnog tima. Obi�no uo�im tek poneke razlike, jedni budu malo bolji od drugih, ali rijetko kada nailazim na doista posebna postignu�a. Prezentirana u matemati�kom obliku, situacija nalikuje jednad�bi kada se umno�avanjem sjajnih pojedinaca uvijek dobivaju prosje�ni rezultati iako bi, naravno, trebalo biti druk�ije. Kada bi smatrali da je misija poslovnih škola podcjenjivanje, a ne razvijanje talenata, danas ne bismo bili ovdje.
Stoga smo posljednjih godina razmišljali zašto se to doga�a i kako promijeniti takvu praksu? Štoviše, mnogi primjeri iz poslovne i civilne prakse jasno pokazuju da rezultat jednad�be mo�e i mora biti druk�iji budu�i da su pojedine organizacije zaposlile darovite pojedince nakon �ega su novaci ostvarili izuzetna postignu�a. Kako? Jednostavno tako što nisu bili spremni na kompromise bilo koje vrste! Uspješne organizacije znaju što �ele i zašto to �ele, te se potom okre�u stvaranju okru�enja koje pogoduje ostvarenju izuzetnih postignu�a. Sadr�aji u nastavku teksta govore o raznim aktivnostima koje su te organizacije poduzele, poanta kojih je da su inovacije suštinski nespojive s nepotrebnim i preuranjenim kompromisima. Ako vam je cilj izvrsnost, tada ne mo�ete �initi drugo nego zaposliti natprosje�ne pojedince. Ako je vaš cilj prosje�nost umjesto izvrsnosti, ako ne o�ekujete velika postignu�a, �emu tada gubiti vrijeme i energiju kako bi privukli posebne pojedince?
3. Ljude zapošljavajte temeljem njihove stru�nosti, a ne na temelju njihovog ponašanja. Ve�ina knjiga o znanosti menad�menta poru�uje svojim �itateljima sljede�e: "Zapošljavajte ljude radi njihovih stavova i ponašanja... zatim ih educirajte kako bi postali stru�njaci u svom poslu". Zašto? Zato što svi mi, kao lideri i menad�eri, svakodnevno moramo s tim istim ljudima i njihovim stavovima �ivjeti i raditi, pa nam onda kvalitetni stavovi i ispravno ponašanje u mnogome olakšavaju �ivot. No, takav pristup i takav na�in razmišljanja negativno utje�e na generiranje svje�ih ideja u vašem malom, sretnom i zadovoljnom timu. �elite li uistinu do�i do novih ideja, barem ponekad morate zapošljavati ljude sa znanjem i vještinama, hrabro se suo�avaju�i s njihovim osebujnim stavovima i ponašanjem.
4. Poticajno konverzacijsko okru�enje predstavlja "conditio sine qua non" u�inkovitog inoviranja. Razgovor, komunikacija, dijalog... temeljni su procesi u korijenima nastanka svake inovacije. Dok su se industrijski in�enjeri 20. stolje�a u procesu rada usmjeravali na "zadatke", in�enjeri inovacija u budu�nosti �e redizajnirati organizacije znanja rekonfiguriranjem komunikacijskog okru�enja. Osobno vjerujem da se komunikacijsko okru�enje mo�e svjesno oblikovati prema ne�ijim potrebama. Budimo realni, inovacija se na koncu uvijek mo�e poistovjetiti s konverzacijom. Radi se zapravo o procesu osmišljavanja ideje i njezinom prenošenju drugoj osobi da bi je ona unaprijedila ili upotrijebila. Puko osmišljavanje ideja bez njihovog prenošenja drugima nije i ne mo�e biti inovacija. Stoga je kreiranje kvalitetnih uvjeta za konverzaciju koji podupiru neometan protok ideja od klju�nog zna�aja za uspješno inoviranje.
Jorma Ollila, (predsjednik uprave Nokie i njen bivši izvršni direktor, �lan uprave Ford Motor Company, �lan uprave Royal Dutch Shell, op. ur.) u potrazi za novim idejama svake je godine više mjeseci provodio u Silikonskoj dolini. �esto je znao re�i kako se radilo o njegovom najva�nijem zadatku u ulozi glavnog izvršnog direktora velike tehnološke kompanije. Ollila je tako�er opazio kako se najbolje osje�ao u kantini tvrtke koju bi posjetio jer je u�ivao sjediti za stolom u ugodnom okru�enju te s doma�inima raspravljati o nekoj ideji. Rezultat? Novo sjedište Nokie nedaleko Helsinkija izgra�eno je uokolo dva glavna atrija, a u jednom od njih smještena je ogromna kantina. Susjedni uredi pregra�eni su staklenim zidovima koji poti�u djelatnike da se uklju�e u konverzaciju u što ve�em broju. Sve nam to govori koliko je u�inkovito konverzacijsko okru�enje va�no za inoviranje.