To�no prije nekih mjesec dana, usred financijske krize, prijatelj Andy Boynton, dekan Boston College Carroll School of Management za �asopis The Boston Globe napisao je: "�elimo li promijeniti i iznova osmisliti svjetski financijski sustav, za jednim �emo stolom morati okupiti najpametnije ljude svijeta. Upamtite – najpametnije – a ne najpristojnije pojedince. U situacijama sli�nim ovoj u kojoj se �ovje�anstvo danas nalazi uljudni razgovori nisu dobrodošli. Štoviše, pozvani pojedinci moraju ostati zajedno iako se osje�aju nelagodno. Osim toga, moraju brzo djelovati. Naravno da �e pritom "perje frcati" na sve strane! No, ako �e nas to izvu�i iz zbrke u kojoj smo se zatekli, takvo je ponašanje sasvim u redu". (Andy Boynton, prema citatu Roberta Weismana u rubrici "Economic All-Stars", The Boston Globe, 12. listopada 2008.) Kada ste prisiljeni uvoditi velike inovativne promjene, morate si usmjeriti vjetar u le�a. U tome �e vam od uljudnosti mnogo više pomo�i ljudske vještine.
8. Osmislite procese za u�inkovito protjecanje ideja. U vašoj organizaciji vjerojatno postoje razni mehanizmi u�inkovitog upravljanja proizvodnjom, zalihama ili potra�ivanjima. Tijekovi novca na ra�unu pa�ljivo se i stru�no prate. No, što se dešava s pra�enjem protoka ideja? Postoje li u vašoj organizaciji pouzdani procesi na kojima mo�ete graditi budu�nost? Istina je zapanjuju�a: ve�ina tvrtki ne vodi brigu o tome na sustavan i svrsishodan na�in.
Za uspješno inoviranje menad�ment mora osigurati proto�nost ideja. Znamo li uop�e odakle one dolaze i na koji na�in kolaju strukturom tvrtke? U kontekstu kolanja materijala takvo pitanje uop�e nije sporno. Svi su s time jako dobro upoznati. Što mo�emo zahvaliti vremenskom periodu od kojih 250 godina nevi�enoga boga�enja pod nazivom industrijska revolucija, usredoto�enom na u�inkovito transformiranje rada i materijala u gotove proizvode za prodaju. Usmjerenost na reduciranje varijacija klju�no je obilje�je industrijske revolucije koje i danas negativno utje�e na inovacije.
Inovativnost tako�er, poput svakog drugog zna�ajnog procesa, zahtijeva organizirani sustavni pristup pomo�u kojeg odre�ujemo kako �e se, na najbolji mogu�i na�in, prikupljati ideje i prenositi kroz strukture tvrtke kako bi se stvorila dodana vrijednost te kako �e se, naposljetku, iste ponuditi drugim korisnicima. Kada su posrijedi ideje, mnogo je bolje pustiti ih da "kru�e" nego da se "gomilaju" na jednom mjestu. U tom kontekstu menad�ment ima zadatak što bolje razumjeti proces kako bi ga zatim u�inili fluidnim. Sve se zapravo svodi na procese, samo što u ovom slu�aju umjesto materijala transformiramo ideje pomo�u dijaloga. Za razliku od materijalisti�kih procesa, varijacije se u radu s idejama moraju uve�ati, nikako smanjiti. U slu�aju DeepDive™ radi se upravo o takvom procesu. (Uvod u DeepDiveTM [TM Deloitte Consulting LLP] prona�i �ete u knjizi Virtuoso Teams, Boynton i Fischer, ibid., 9. poglavlje)
9. Doga�anja izvan organizacije postaju va�nija od doga�anja unutar organizacije. U prošlosti, na predavanjima o "inovacijama" zapravo smo govorili o hitroj "komercijalizaciji", odnosno br�em i u�inkovitijem protoku ideja od trenutka njihovog nastajanja u strukturama tvrtke pa sve do kona�ne komercijalizacije. Suprotno tome, danas smatramo kako je jasno�a gledanja u budu�nost, izvan rigidnih okvira mati�ne tvrtke, postala va�nijom od upravljanja komercijalizacijom. Što to zapravo zna�i? Da bi lideri i menad�eri trebali odvajati više vremena za istra�ivanje: odakle nove ideje dolaze, tko su ljudi koji se njima trenutno bave. Iako u mnogim slu�ajevima oni vjerojatno ne�e postati vaši partneri, �injenica je da se bave poslovima o kojima morate što više znati �elite li postati uspješnim inovatorima. (Radi se fenomenu prepoznavanja novih trendova prije njihove jasne pojave o kojem piše Eric von Hippel: Democratizing Innovation, Cambridge, MA, MIT Press, 2006.).
Mnogi od vas upoznati su s pojmom "komercijalizacijskog lijevka" (Kim B. Clark, Steven C. Wheelright, The Product Development Challenge: Competing Through Speed, Quality, and Creativity, Cambridge, MA, Harvard Business School Press, 1995.) Rasprave o inovacijama ranije su se uglavnom njime bavile. No, danas više nije tako, danas se više bavimo kolanjem ideja kroz organizacijsku strukturu, odozdo prema gore i obrnuto, prema kojem u kontekstu inovacija u središte pozornosti treba postaviti lanac vrijednosti, a ne neko �vrsto, nepromjenjivo stanje. (Charles Fine, Clockspeed: Winning Industry Control in the Age of Temporary Advantage, New York, Basic Books, 1999.) Radi se o druga�ijem poimanju svijeta koje se opet iznova temelji na kvalitetnoj komunikaciji kao osnovnom preduvjetu u�inkovitijeg protoka ideja.