Spoznaje do kojih smo došli na temelju obra�enih anketa i drugih aktivnosti koje smo provodili rade�i na knjizi Virtuoso Teams poprili�no jasno pokazuju da je kvalitetno vodstvo klju�ni sastojak inoviranja. Sve to navodi me da zaklju�im kako bi va�an zadatak svakog uspješnog lidera trebalo biti nešto što se mo�e nazvati umno�avanjem talenta. Iz toga proizlazi da se klju�na odgovornost lidera kompleksnih organizacija odnosi na kreiranje društvene arhitekture (ustroja) koja podupire generiranje intelektualnog kapitala. Iako ova re�enica sjajno zvu�i, što zapravo zna�i? Pokušat �u misao dovesti u kontekst koji �e zna�enje u�initi jasnijim. Rije� je zapravo o kompanijama koje posebno cijene ideje, razmišljanje, inovativnost i znanje te ih po va�nosti pokušavaju izjedna�iti s proizvodnjom.
Zanimaju me tvrtke koje to uistinu �ine. Iskustvo mi govori kako �itav proces o kojem govorimo zapo�inje s ljudima okupljenim radi inoviranja. Stoga �emo razmatranje o tome zapo�eti s poznatom porukom McKinseya: "Dobro razmislite s kakvim ljudima raspola�ete. Kolika je njihova intelektualna širina? Koja su vaša o�ekivanja u tom kontekstu?" McKinsey je dugo tvrdio da bi organizacija trebala okupiti dvije vrste ljudi:
- stru�njake koji odli�no poznaju odre�eno usko podru�ju. Takvi ljudi �esto su izvori brojnih originalnih ideja koje odvode organizaciju u sigurnu budu�nost. No, za u�inkovito inoviranje nisu dovoljni.
- lidere širokih svjetonazora i slabijeg poznavanja uskih stru�nih disciplina. Naravno da su ti ljudi tako�er inteligentni poput stru�njaka iz prve grupe, a od njih se razlikuju po druk�ijim vještinama i interesima. Obi�no lakše ostvaruju društvene kontakte. Put karijere unutar tvrtke obi�no im je druk�iji. Širina svjetonazora, kvalitetni odnosi s klijentima i hitro prenošenje ideja njihova su glavna obilje�ja.
Zašto je to va�no? Zato što lideri vrlo brzo shvate zašto �e vaše inovacije nekome biti zanimljive, te koga bi one doista mogle zanimati. Sposobni su stvarati poveznice takvog tipa �ime zna�ajno doprinose pokretanju ideja. I ne samo to. Njihove se prednosti o�ituju u procesu komunikacije koji se znatno ubrzava kada se u razgovor uklju�e pojedinci širokih svjetonazora. U kontekstu otpora, ne treba ih se predugo uvjeravati. Zašto? Radi otvorene prirode njihovog karaktera. Upu�eni su u mnoge segmente �ivota pa radi toga prije znaju tko (�e nešto napraviti) nego što (treba napraviti). A ideje se upravo tako kre�u, od jedne osobe do druge pa stoga znati "tko" mo�e biti jednako va�no kao i znati "kako". (Igra rije�i u izvorniku: eng. "know-who" can become as important as "know-how", op. ur.)