Vjerujem kako je došlo vrijeme da postanemo zajednicom propitivaďż˝a koja pokušava otkriti suštinu reda – ďż˝ak i u samoj srďż˝i kaosa. Vrijeme je da odbacimo ograniďż˝enja i oslobodimo se straha. Vrijeme je da pogledamo kroz nove leďż˝e i istraďż˝imo nove fenomene, da postanemo aktivnim sudionicima u Univerzumu izviruďż˝eg reda.

Stari Grci smatrali su da je Univerzum napuďż˝en mnogim praiskonskim biďż˝ima. U njemu su dvojica Bogova - Kaos, izvorni bezdan tame i Gea, majka Zemlja i sila stvaranja – praroditelji svega što postoji i drevni partneri. Gea je znala da ne moďż˝e stvarati ne posegne li u mraďż˝ni ponor Kaosa kako bi uzela ono što joj treba i oblikovala ďż˝ivot. Drevni su Grci odnos kaosa i reda opisivali bitno drugaďż˝ije od danas uobiďż˝ajenog.

Za poďż˝etak, ďż˝elja mi je naglasiti da pripadam grupi koja još uvijek teďż˝i doprinositi boljitku zajednice i istinski promijeniti ďż˝ivot u organizacijama radi svih nas skupa. Pripadam ljudima koji ih ďż˝ele oďż˝ivjeti, uďż˝initi dostojnim ďż˝ovjeka, prilagodljivima i otpornima kako više ne bi marile o "upravljanju promjenama" veďż˝ se umjesto toga rado prepustile mijenama kao stalnom ďż˝ivotnom procesu. ďż˝ini mi se da bi baš tako trebalo biti.

No, pored dobre volje i namjere postoje i ozbiljna ograniďż˝enja u vidu ukorijenjenih pretpostavki i uvjerenja. Premda neka od njih polagano blijede gubeďż˝i na svojoj moďż˝i, još su uvijek tu meďż˝u nama.   


Pretpostavka br. 1: Organizacije su strojevi  

Prema prvoj pretpostavci organizacije nisu ďż˝ivi organizmi veďż˝ su one mrtvi entiteti, svojevrsni strojevi. Radi se naime o perspektivi Isaaca Newtona nastaloj u 17. stoljeďż˝u koja tvrdi da svijet funkcionira poput satnog  mehanizma. Svima nama roďż˝enjem je usaďż˝en takav svjetonazor. Razmislite samo o jeziku kojim se svakodnevno sluďż˝imo: o "alatima", "tehnikama", "tehnologiji", "metodologiji", "mehanizmima" i "polugama" za "upravljanje promjenama". Doista je teško izbjeďż˝i metafore mehanicizma. ďż˝ak i kada se svojski potrudite, uvijek vam se vraďż˝aju jer su dio našeg najdubljeg misaonog procesa.

Ljudi koji su znaďż˝ajno doprinijeli razvoju teorije menadďż˝menta, od Chandlera do Michaela Portera, redom su bili predstavnici tehniďż˝kih znanosti inďż˝enjerskog obrazovanja. Nije ni ďż˝udno što se reinďż˝enjering prometnuo u kljuďż˝nu menadďż˝ersku metodu! Pa ipak, iskreno se nadam da se radi o posljednjim trzajima mehanicistiďż˝kog svijeta.