Partneri
Tema mjeseca: Kaos i kompleksnost u organizacijama
Članak: Kaos i kompleksnost: �emu nas znanost mo�e podu�iti?, Margaret J. Wheatley
Iako sam u prethodnom dijelu teksta hitro prošla kroz slo�ene znanstvene discipline, bitno je upamtiti tek tri temeljna zaklju�ka:
1. U samom središtu kaosa uvijek stoluju red i poredak. Promatramo li ponašanje sustava tijekom vremena, umjesto iz-trenutka-u-trenutak, sa stanovite distance i višedimenzionalno, uvijek nailazimo na red.
2. Kaos predstavlja duboki izvor kreativnosti. Tek po prolasku kroz kaos mo�emo se nadati otpuštanju dotrajalih struktura i istinskoj transformaciji bilo �ijeg promišljanja.
3. Kompleksnost izvire iz jednostavnosti. Kompleksnost mo�emo razumjeti kao skupinu jednostavnih obrazaca ili pravila koje se vremenom nadogra�uju jedni na druge evoluiraju�i postepeno u prekrasne kompleksne forme.
Transformacija pomo�u informacije
Ikujiro Nonaka, ugledni japanski znanstvenik koji se godinama bavi izu�avanjem kaosa i samoorganizacije, u svojoj posljednjoj knjizi napisao je: "Ho�e li se red stvoriti ili ne�e, prije svega ovisi o tome ho�e li se informacija stvoriti ili ne�e. Esenciju ure�enosti pronalazimo u stvaranju informacija". Ova duboka misao posebno je izazovna u kontekstu menad�menta budu�i da lideri i menad�eri u informacijama uobi�ajeno ne nalaze svoje partnere i saveznike u potrazi za redom ve� ih smatraju resursima koje moraju pa�ljivo kontrolirati kako bi se odr�alo njihovo vi�enje reda kojeg oni name�u organizaciji. Me�utim, zala�emo li se za novi na�in organiziranja, a da se ne radi o rein�enjeringu ili klasi�nom nametanju struktura, planova i raznih modela, tada hitno moramo osmisliti druga�iju teoriju odnošenja prema informacijama u organizacijama.
Prema starom modelu, imati informaciju zna�i imati mo�. Odlu�im li zatajiti svoje izvore informacija, ono što znam o ne�emu ili manipulirati tajmingom kada �u ti nešto re�i – priskrbljujem si suptilnu nadmo�. Informacije se u organizacijama uobi�ajeno koriste u svrhu kontrole ponašanja; kako bi znali ostvaruju li se zadani planovi te u kojoj su mjeri poslovi tvrtke uskla�eni sa standardnim performansama. Informacije smo do sada promatrali u negativnom kontekstu, kao regulatornu povratnu spregu koja nam osigurava podatke za korekciju ponašanja s ciljem dolaska tamo gdje �elimo biti. No, takve nas informacije nikada ne�e odvesti naprijed; istinska transformacija u njihovom prisustvu jednostavno nije mogu�a.
Informacije koje stvaraju preduvjete za fundamentalne promjene sustava obi�no su nove, uznemiruju�e i dovode u pitanje postoje�a uvjerenja. Rije�ju, radi se o informacijama koje ne �elimo �uti. S druge strane, kaos je stanje koje obiluje informacijama. Više nije "bezdan" ve� nepresušni izvor informacija kojima u odre�enom trenutku ne mo�emo pridru�iti adekvatno zna�enje. A klju�na karakteristika samoorganizacije ogleda se u spoznaji da se ona pokre�e samo kada je sustav suo�en s informacijama koje ne mo�e apsorbirati u postoje�u strukturu. Ili, prema Sengeu, s informacijama koje ne mo�e apsorbirati u postoje�e mentalne modele. Claude Shanon, jedan od znanstvenika-pionira koji se bavi prou�avanjem informacija rekao je kako su upravo "informacije ono što nas mijenja". �ak nam i sama rije� na to ukazuje; in zna�i "u", a formation zna�i "nastajanje" odnosno "organiziranje". Dakle, �elimo li da se promjene dogode, moramo osigurati relevantne informacije. Tek kada organizacijama omogu�imo da otvoreno sagledaju neugodne informacije, vjeruju�i pritom u ljude i njihovu sposobnost da se reorganiziraju u skladu s novim spoznajama, mo�emo o�ekivati istinsku transformaciju. Tek tada mo�emo o�ekivati pojavu samoorganizacije, prilago�avanja izviru�ih struktura novim �ivotnim situacijama. Posjeduju li ljudi dovoljno kvalitetnih informacija, znanja i konceptualnih vještina, sami �e se "poslo�iti".
Me�utim, organizacije obi�no ne vjeruju svojim ljudima, da se radi o zrelim i odgovornim bi�ima. Osim toga, naš duboki strah i uvjerenje da nema ure�enosti ako nema predvidivosti druga je velika prepreka koja nas prije�i da koristimo informacije u svrhu organiziranja.
