U�enje ne podrazumijeva samo briljantne nove uvide ili prijelomna nova iskustva. Na koji se na�in mo�e nau�iti npr. timski razvoj novog proizvoda? Jednako kao i pisanje, sviranje glasovira, ili igranje golfa – vje�banjem. Proces u�enja nikada ne završava… ma koliko pisali, svirali glasovir, ili igrali golf, svjesni smo da mo�emo biti još mnogo, mnogo bolji. Potrebno je iskoristiti prigode u svakodnevnome iskustvu ljudi kako bi unaprijedili njihove sposobnosti – to je u stvari suština u�enja. Da bismo uspjeli u namjerama, potrebna nam je infrastruktura za u�enje – vrijeme i sredstva za potporu reflektiranju, vje�banju, i širenju ideja i iskustava. Tvrtka Ford je, na primjer, osnovala "laboratorij za u�enje o razvoju automobila" u sklopu projekta Lincoln Continental 1995.godine, kako bi skupini zadu�enoj za razvoj omogu�ili eksperimentiranje s novim postupcima i materijalima te bilje�enje i prenošenje novih spoznaja drugim zaposlenicima u organizaciji. Projekt Saturn koristio je sli�an laboratorij za u�enje u odjelu za proizvodnju.
Jedno od najboljih dijagnosti�kih pomagala za procjenu sposobnosti u�enja na poslu koje osobno poznajem je pitanje:"Kako koristite svoje vrijeme?" �esto nailazim na veliki nesklad izme�u misli i djelovanja izvršnih direktora, izme�u onoga što smatraju va�nim i dnevnih akcija. Naju�inkovitiji lideri svjesno koriste svoje vrijeme kako bi razvili osobnu strategiju u�enja i jedinstveni na�in vo�enja (prilog 1: "Strategija za u�enje i vo�enje."). Ve�ina, na �alost, osje�a da ne mo�e nadzirati vlastiti raspored. Jedan iskusni poslovni savjetnik nedavno mi je prepri�ao doga�aj iz prakse. Kada je predsjednika uprave jedne velike kompanije suo�io s na�inom korištenja vremena, isti je odgovorio: "Zar ne shva�ate? Imam previše posla da bih radio na svojim problemima".
Svaki bi lider trebao u�iti iz vlastitog iskustva i iskustva i rada drugih. Na primjer, kako u�iti na sastancima – na kojima menad�eri provode (i trate) najviše vremena? Prije nekoliko godina u Centru za u�enje MITa razvijeno je jednostavno oru�e pod nazivom prijave i odjave. Svaki sastanak zapo�inje prijavom u trajanju od jedne minute u kojoj sudionik sastanka govori o svojim razmišljanjima i osje�ajima. Sastanak završava odjavom iz koje se doznaju misli sudionika na kraju okupljanja. Korištenje ove metode obi�no je u po�etku popra�eno površnim komentarima, no s vremenom, razvojem povjerenja i sigurnosti, sudionici zapo�inju s razmjenom ideja i osje�aja. Tako�er, po�inju razumijevati brige, probleme i nade ostalih u grupi.
© 2005 Jossey Bass. For Croatia © 2005 Novem d.o.o.
This translated article is published by arrangement with Jossey Bass.
Prijevod i lektura: Interlang, Rijeka
Uredio: Marko Lu�i�
Kada sam uzeo u zadatak napisati komentar na tekst Petera Sengea, nisam bio siguran da sam donio pravu odluku. Kako da komentiram autora takvog kapaciteta, a da ne zvu�im pretenciozno? Jedan od glavnih razloga zašto sam to ipak u�inio je što sebe nalazim u vrijednosnom sustavu koji �itam kod Sengea. U ovom tekstu nas Senge uvodi u pri�u pokušaja izgradnje u�e�e organizacije kr