Psihološki gledano, cinizam osigurava sigurnu poziciju. Ronald, jedan od autora ovoga ďż˝lanka, sudjelovao je u ranim 1980-ima, u doba hladnog rata, u projektu Izbjegavanje nuklearnoga rata. Raspravom sudionika htjelo se odgovoriti na pitanja: "Trebaju li Sjedinjene Drďż˝ave imati politiku koja definira opravdanost primjene nuklearnog oruďż˝ja? Na koji naďż˝in kontrolirati i sprijeďż˝iti moguďż˝nost sovjetskoga napada na razliďż˝itim mjestima u svijetu?" U pokušaju da koristi pristup naivnosti, Ronald je zajedno s nekolicinom kolega stalno ponavljao: "Moďż˝da je moguďż˝e transformirati odnose izmeďż˝u SAD-a i Sovjetskoga Saveza." Reakcija ostalih ďż˝lanova radne grupa bila je negativna. "Smatrali su nas nedoraslim naivcima", prisjeďż˝a se Ronald, "ali su nas svejedno zadrďż˝ali na projektu. Tako su zadrďż˝ali multidisciplinarnost grupe iako zapravo na nas nisu obraďż˝ali pozornost. Ostalo je povijest… deset godina kasnije Sovjetski Savez se raspao, a s njime i karijere brojnih struďż˝njaka za ameriďż˝ko-sovjetsku politiku."

Znati�elja

Znatiďż˝elja je veoma vaďż˝na jer sumnjiďż˝avost omoguďż˝ava otvorenost u odnosu na promjenjivu stvarnost; bez znatiďż˝elje nije moguďż˝e ďż˝uti što govore naivniji od nas. Ako ste previše ponosni na svoje neprikosnoveno znanje, zatvarate se u oklop obrambene oholosti i na taj naďż˝in sprjeďż˝avate dotok novih informacije, te ste tako, u stanovitome smislu zaslijepljeni jer sadašnjost kreirate jednostavnim preslikavanjem prošlosti.

Znatiďż˝eljni ili naivni ljudi obiďż˝no su zanemareni u poduzeďż˝ima u kojima rade. Uzrok tome jesu njihove ďż˝este pogreške (ďż˝ak su i geniji u najviše 30 posto sluďż˝ajeva u pravu). U baseballu, primjerice, igraďż˝ se smatra kvalitetnim ako dosegne bazu u treďż˝ini sluďż˝ajeva. Pogodi li lopticu jednom iz tri bacanja, smatraju ga sjajnim igraďż˝em! Za razliku od baseballa, u poslovnom svijetu pogreške nisu dopuštene. Na taj su naďż˝in kreativne i naivne osobe koje postavljaju naivna ali radikalna pitanja zanemarene jer predstavljaju izvor neuďż˝inkovitosti u 70 posto sluďż˝ajeva. Postavljaju pitanja koja usporavaju poslovanje, što se menadďż˝erima ne sviďż˝a. Na taj se naďż˝in odbacuju inovatori, što u konaďż˝nici za organizaciju predstavlja gubitak kljuďż˝nih kadrova.

Komentar

Petar Mandiďż˝

Voditi ljude bio je izazov u svim vremenima, a danas je to zahtjevnije i teďż˝e no ikada. Moguďż˝i odgovor na pitanje zašto je tako i kako se nositi s novim izazovima daju nam autori Heifetz i Linsky, u svom tekstu Vodstvo otvorenoga srca. Iako svoj rad zapoďż˝inju primjerima iz SAD-a, 11. rujnom i Enronom, nije teško preslikati ove izazove na prilike u Hrvatskoj, tim više jer su

pročitaj...