Pitanje inovacije potrebno je sagledati kroz prizmu aktualne hrvatske kulture. Na jednom predavanju (Sri�a V., Rijeka, 26.4.2006.) iznesen je podatak da u Hrvatskoj nije bilo zna�ajne komercijalne inovacije još od Sumameda. Kada se �ovjek zamisli, shvati kako je tome zaista tako. Postali smo intelektualna provincija, prostor za recikla�u islu�enih ideja svijeta. �esto �ujemo kako ništa novo ne treba izmišljati, kako je u svijetu sve ve� izmišljeno i kako je te inovacije potrebno samo dovesti u Hrvatsku. Zahvaljuju�i takvom promišljanju i informacijskoj izolaciji, odba�eni automobili, demodirane kolekcije i tre�erazredni „eksperti“ našli su svoje tr�ište u našoj zemlji. Time je, slu�ajno ili planirano, nastalo društvo u kojem se ne proizvodi, ve� samo kupuje, uvozi i preprodaje. Navedeno se ne odnosi samo na proizvodi, ve� i na ideje. Poput neiskusne djece, nismo bili kriti�ni prema "uvozu sa zapada" koji je za nas bio nedosti�an i idili�an san. Na taj se je na�in oblikovala široka ne-inovativna svijest koja je zarazila cijelu dr�avu.
S druge strane, kriza u kojoj se nalazimo dovodi do niskog praga tolerancije na varijacije. Miroslav Radman ideje i njihov nastanak dovodi u vezu s evolucijom. Naime, varijacije u genetskom kodu slu�e pojedinoj vrsti da producira velik broj bitno razli�itih jedinki �ime pove�ava šanse za pre�ivljavanje kod promjena u okolini. Suvremena znanost donosi nam dokaze bitno razli�ite od Darwinove teorije - tvrdi da te varijacije nisu usmjerene ili namjerne, ve� apsolutno slu�ajne.
Promjene u okru�enju, kao i današnji biznis kojeg Hamel opisuje u svom �lanku, potpuno su nepredvidivi. Jedino produkcija velikog broja razli�itih varijacija omogu�ava nam spremnost na promjenu. Svako zahtijevanje ili usmjeravanje kreativnosti je kontraproduktivno.
Poznato je da u periodima krize pojedina vrsta producira veoma malo genetskih varijacija. One se razvijaju samo u relativno sigurnoj i stabilnoj okolini, tj. kada je osnovna egzistencija osigurana. Iz tog razloga teško je o�ekivati inovativnost u poduze�ima koja se nalaze u krizi, a takvih je u Hrvatskoj mnogo. S druge strane, kompanije koja nisu u krizi izbjegavaju inovirati kako ne bi "nešto krivo napravili" - jednostavno iskorištavaju povoljni trenutak. Pri tome ne znaju da se i njihova jezgra hladi i da �e se ve� sutra i oni na�i u krizi.
Kako se stvaraju nove vrijednosti, odakle dolaze? Navedeno pitanje jedno je od onih prividno jednostavnih koje nas �esto ostavlja bez pravoga odgovora, kao kada nas djeca pitaju o bebama koje dolaze na svijet. Dakako, odgovore s naputcima o tome kako ostvariti povrat na ulaganje ili povrat na imovinu ve� imamo spremne, iako nam oni više govore o preraspodijeli prihoda nego li o stvaranju no