Postoji velika razlika izmeďż˝u pisanja Izjave o misiji i istinske zasnovanosti na misiji. Istinska zasnovanost na misiji znaďż˝i da se kljuďż˝ne odluke oslanjaju na misiju - razlog našega postojanja. To znaďż˝i da se ljudi mogu i trebaju suprotstaviti onim odlukama uprave za koje smatraju da nisu povezane s misijom. To opet znaďż˝i da je promišljanje i neprekidno pojašnjavanje misije zadatak svakog ďż˝lana organizacije, zato što, kao što De Geus ukazuje, ona izraďż˝ava teďż˝nje i temeljni identitet odreďż˝ene ljudske zajednice. Nasuprot tome, izjave o misiji obiďż˝no predstavljaju lijepe zamisli znaďż˝ajne pojedincima, a malo toga govore zajednici kao cjelini. Zamislimo npr. situaciju u kojoj zaposlenici dovode u pitanje odluku uprave zato jer smatraju da nije u skladu sa misijom kompanije. Koliko je takva situacija realna? Navedeno nas dovodi do zakljuďż˝ka da su današnje organizacije u sluďż˝bi onih na vlasti, a ne u sluďż˝bi korporativne misije.

To takoďż˝er djelomice objašnjava zašto je tako teško postiďż˝i istinsku zasnovanost na misiji… zato jer dolazimo do same suštine, pitanja moďż˝i i vlasti. Tu se sve iz korijena mijenja. Zasnovanost na misiji zahtijeva da izvor legitimne moďż˝i u organizaciji budu njezine ideje vodilje, a ne pojedinci na vrhu. Sjetite se rijeďż˝i: "Mi drďż˝imo da su te istine same po sebi oďż˝ite..."?! (rijeďż˝i iz ameriďż˝ke Deklaracije nezavisnosti, op.prev.) Kamen temeljac demokratskoga sustava vlasti nije glasovanje, niti bilo koji drugi mehanizam, veďż˝ vjerovanje da moďż˝ u krajnjoj liniji proizlazi iz ideja, a ne ljudi. Zasnovanost na misiji pretpostavlja opisanu demokratiďż˝nost… misija mora biti vaďż˝nija od nadreďż˝enog menadďż˝era. No, mali se broj korporacija pokazao uspješnim u implementaciji takvog pristupa.

ďż˝ivjeti na opisani naďż˝in izrazito je teško. Svi smo mi prikriveni pristaše autoritarnih sustava. Još od ranih školskih dana nauďż˝eni smo prihvaďż˝ati upravo takav sustav upravljanja. Misija i voďż˝enje na temelju vrijednosti zahtijevaju prihvaďż˝anje visokih standarda na osnovu kojih se moďż˝e prosuďż˝ivati ponašanje svake osobe. Pored toga, mnogo je lakše donositi odluke zasnovane na "brojevima", navici, potiskivanjem osjeďż˝aja, nego li na temelju apstraktnih kategorija kakve su misija ili vrijednosti koje traďż˝e kontinuirano promišljanje.

Ipak, moguďż˝e je i to. Najveďż˝a svjetska kompanija nije Microsoft, General Electric ili Mashushita, veďż˝ VISA International ďż˝iji je godišnji promet 1997. godine premašio 1.25 bilijuna US$. Kada bi zbrojili bilance svih organizacija unutar VISA grupe u skladu s uobiďż˝ajenom bankarskom praksom, procjenjuje se da bi njena trďż˝išna vrijednost premašila 333 milijarde US$. No, VISA nije tipiďż˝na korporacija... VISA je mreďż˝a od 20 tisuďż˝a ďż˝lanova - vlasnika koji su jedni drugima istodobno "kupci, dobavljaďż˝i i konkurencija", kako je to rekao Dee Hock, osnivaďż˝ i direktor. VISA-in inovativni sustav upravljanja izrastao je iz dugotrajnog nastojanja da se pojasni cilj. Nakon godina rada, cilj je uobliďż˝en u izjavu: "stvoriti vodeďż˝i svjetski sustav za razmjenu vrijednosti."

Komentar

Vjekoslav Martinko

Prakticirati inovativnost za mene znaďż˝i biti sposoban ďż˝ivjeti sa stalnom promjenom. Moďż˝i predosjeďż˝ati promjenu, vidjeti je kako zapoďż˝inje i s povjerenjem reagirati usklaďż˝ujuďż˝i se, i što više dodati u nju svoj doprinos. Ono "jedinstveno svoje" po ďż˝emu sam drugaďż˝iji, moju autentiďż˝nost, specifiďż˝nost koja se na taj naďż˝in ostvaruje (potvrďż˝uje) u vremenu i prostoru. Da bih to mog

pročitaj...