Kako �e po Vama sve to utjecati na industriju poslovne edukacije?
Na koji ďż˝e naďż˝in poslovne škole obrazovati svoje polaznike ako se studije sluďż˝aja i benchmarking odnose na dogaďż˝aje iz prošlosti koji danas više nisu relevantni ?

Orijentiranost na prošlost je glavni problem u poslovnoj edukaciji. Uistinu smatram da edukaciju moramo više orijentirati buduďż˝nosti i stvarnoj poslovnoj praksi. Samo su dva alkemiďż˝ara iz naše knjige pohaďż˝ala poslovnu školu. Grupno gledano, alkemiďż˝ari su u stalnoj ďż˝urbi i uďż˝e na razliďż˝ite naďż˝ine, kroz "uranjanje", uskakanje u razne situacije i intuitivno plivanje. Prihvaďż˝aju saznanje da ďż˝e im performanse u poďż˝etku biti slabije da bi ih kasnije znaďż˝ajno popravili. Poslovne škole vas štite od realnog ďż˝ivota i realnog iskustva, studenti koji ih završavaju previše su analitiďż˝ni u svojim razmišljanjima.

Što mislite, na koji naďż˝in bi se poslovne škole trebale mijenjati kako bi u konaďż˝nici podrďż˝avale alkemiju i smanjile broj skupih pogrešaka koje poduzetnici ďż˝ine u svome radu?

Moje su ideje radikalne. Mislim da postoji nešto što bi mogli nazvati "osnovnim jezikom biznisa" kojeg bi trebalo nauďż˝iti ďż˝im prije, ako je moguďż˝e, još u srednjoj školi a najkasnije na fakultetu. Pod tim terminom podrazumijevam osnovne koncepte marketinga, financija, raďż˝unovodstva i organizacijske teorije. Poput svakog stranog jezika, npr. Francuskog, jezik biznisa je potrebno nauďż˝iti u ranijoj dobi. No, nauďż˝iti Francuski jezik ne daje Vam garanciju da ďż˝ete biti uspješni biznismen u Francuskoj.

Smatram da je iskustveno uďż˝enje veoma vaďż˝no, pri ďż˝emu je potrebno razlikovati uďż˝enje iz iskustva od samog iskustva. Imati iskustvo ne znaďż˝i da ste iz njega nešto i nauďż˝ili. Zbog toga vjerujem da je vrijedno skupiti ljude na jednom mjestu i pomoďż˝i im razumjeti zašto su pogriješili, ako su pogriješili, kako iste greške ne bi ponavljali. Poslovne škole su pogodno mjesto za takva okupljanja. Problem je u tome što su one previše orijentirane na "isporuku velike koliďż˝ine informacija" svojim korisnicima, radije nego li da pomaďż˝u istima razviti konceptualne sheme uz pomoďż˝ kojih ďż˝e moďż˝i produktivno reflektirati o vlastitim iskustvima. Wordsworth je opisao poeziju kao "emocije sakupljene u mirnoďż˝i." Edukaciju odrasle osobe vidim kao "iskustvo shvaďż˝eno u mirnoďż˝i."