Stru�njaci su nova vremena nazvali razli�itim imenima: Nematerijalna ekonomija, Ekonomija znanja, Ekonomija iskustva, Ekonomija ideja. Bez obzira kako ju nazivali, nova ekonomija zahtijeva usvajanje potpuno novih pravila poslovanja i korjenito preispitivanje korporativnih vrijednosti i poslovnih modela. U me�uvremenu su se razvili novi pristupi stvaranju vrijednosti kao npr.:
1. Intelektualni kapital (intellectual capital),
2. Dodana vrijednost znanja (knowledge value added),
3. Sustav uravnote�enih ciljeva (balanced scorecards).
Navedeni novi pristupi manji su dio cjelokupnog spektra najzna�ajnijih promjena poslovnih i ekonomskih modela od doba Industrijske revolucije. Analiti�ke metode koje koristimo nisu dostatne za razumijevanje kompleksnih procesa stvaranja vrijednosti u okvirima nove ekonomije.
Poslovni svijet današnjice ve� je prihvatio novi na�in razmišljanja koji pozornost usmjerava na nematerijalne kategorije poslovanja i intelektualni kapital, te predstavlja najnoviju, iako vjerojatno samo prolaznu, fazu evolucije zapadnja�ke misli od Kartezijanskog mehanicisti�kog svjetonazora baziranog na Newtonovoj fizici prema mnogo dinami�nijem svjetonazoru nastalom na spoznajama kvantne fizike, teorije kompleksnosti, bihevioristi�kih znanosti i �ivu�ih sustava.
Pojedinci koji poma�u kompanijama uvesti ove nove ideje u svakodnevnu praksu ubrzo nailaze na paradoksalnu situaciju: osje�aju se zarobljenima unutar dva razli�ita svijeta. �ini im se kao da jednom nogom �vrsto stoje u korporativnom svijetu kojim dominira tradicionalna menad�erska praksa posljednjih desetlje�a, a drugom u novim, stalno promjenljivim i još uvijek "nejasnim" vodama nematerijalnih poslovnih kategorija i znanja koji �ine nove ekonomske temelje svake organizacije. U stvaranju nove ekonomske misli jasno se uo�avaju obje perspektive.
© World Business Academy, 2001. For Croatia © Novem d.o.o.
Republished by permission.
Prijevod i lektura: Sanjin Lukari�
Uredio: Marko Lu�i�
1997.godine, kada je Verna Allee napisala �lanak "Novi alati za novu ekonomiju", u Kanadi je organiziran prvi Svjetski kongres o mjerenju i upravljanju intelektualnim kapitalom. �lanak u potpunosti odra�ava tadašnje stanje stvari. To što nije nimalo izgubio na aktualnosti iako se u sije�nju bli�i 8. Svjetski kongres, govori nam nešto o tome kojom brzinom se u svjetsk